Sveučilišna klinika za dijabetes,endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac u okviru svoje djelatnosti nudi kompletnu medicinsku skrb osobama sa šećernom bolesti, endokrinološkim i metaboličkim bolestima. Osnovna djelatnost klinike je liječenje šećerne bolesti, a klinika je i Referentni centar Ministarstva zdravlja za šećernu bolest, te suradna ustanova Svjetske zdravstvene organizacije. Također, u sklopu klinike obavlja se i kompletna dijagnostika i liječenje kroničnih komplikacija šećerne bolesti uključujući krvožilne (doppler arterija i vena nogu, UZV srca, ergometrija, holter krvnog tlaka, holter EKG-a), oftalmološke (pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka, mjerenje intraokularnog tlaka, fluoresceinska angiografija, laser fotokoagulacija makule i retine) i neurološke (neurološki pregled, doppler karotidnih i veretbralnih arterija, vegetativno testiranje, EMNG, terapija boli, akupunktura, fizikalna terapija), a obavljaju je specijalisti kardiolozi, neurolozi i oftalmolozi posebno educirani za rad za osobama oboljelim od šećerne bolesti. U sklopu endokrinološke ambulante obavlja se i UZV te citološka punkcija štitne žlijezde.

Kliniku čine Zavod za šećernu bolest, Poliklinika, Dnevna bolnica, i Poliklinika za kronične komplikacije.

 

Povijest klinike: Klinika započinje s radom 1927.god u sklopu interne klinike Rebro. 1935.god. započela je proizvodnja inzulina u sklopu Škole narodnog zdravlja i Centralnog higijenskog zavoda. 1940. god. osnovano je prvo savjetovalište za dijabetes u gradu Zagrebu i  ovom dijelu Europe koji se kasnije razvija u Centar za dijabetes. Od 1955 do 1965 god. Centar za dijabetes djeluje u prostorijama Traumatološke bolnice u Draškovićevoj ulici. 1961 god. Centar za dijabetes postaje odsjek Klinike za unutarnje bolesti Opće bolnice „Ozren Novosel“. 1965-1987 Centar za dijabetes djeluje u Petrinjskoj ulici.  1967.god. održan je Prvi jugoslavenski simpozij o dijabetesu. Krajem 1970. godine  Zavod mijenja ime u Zavod za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma „Vuk Vrhovac“ i postaje jedan od zavoda Medicinskog fakulteta. Iste godine Zavod počinje voditi republički registar za oboljele od šećerne bolesti. 1971 god. Zavod dobiva status znanstvene ustanove te je upisan u registar znanstvenih ustanova Hrvatske. 1972 god. Zavod počinje izdavati medicinski časopis Diabetologia Croatica. 1981 god Zavod postaje suradna ustanova SZO. 1982 prof.dr. Zdenko Škrabalo izabran je za potpredsjednika internacionalne dijabetičke organizacije.1985 započinje izgradnja, a 1987. god je i otvorena nova zgrada Zavoda. Iste godine Zavod „Vuk Vrhovac“ postaje samostalna radna organizacija odvojivši se od kliničke bolnice „Ozren Novosel“.1988 Zavod je suosnivač st. Vincent Europske deklaracije. 1990. god postaje referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske. 1991. god „Hrvatski model“ zaštite bolesnika od šećerne bolesti službeno je prihvaćen od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedinstven model u Europi. 1997 god I. hrvatski dijabetološki kongres. Iste godine ustanova je imenovana Sveučilišnom klinikom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.2004 god Klinika dobiva certifikat kvalitete ISO 9001:2000. 2010 odlukom ministra zdravstva Klinika se pripaja KB Merkur.

 

Predstojnica klinike:

 

Prof. dr.sc Lea Smirčić-Duvnjak, prim.dr med

Tajnica: prebeg Vesna, tel 2353 826

Glavna sestra Klinike: Kolarić Vilma, dipl.med.techn., tel. 2353 814.

 

 

Zavod za šećernu bolest

 

Pročelnica: Prof.dr.sc Smirčić Duvnjak Lea, prim.dr med. tel 2352 826.

 

Popis djelatnika:

Gaćina Snježana, dipl.med.techn.

Bakula Maja, dr.med.

Dr.sc. Bulum Tomislav, dr.med.

Čavlović Naglić Maja, dr.med

Britvar Iris, bacc.med.tecn.

Budić Anđa, med.sr.

Đurin Katica, med.sr.

Farkaš Vera, bacc.med.tecn.

Filipan Brankica, med.sr.

Fučkor Anka, med.sr.

Gubić Goranka, pomoćni radnik u zdravstvu

Hendelja Đurđica, med.sr.

Jug Brankica, med.sr.

Ban Kristina, med.sr.

Lisjak Jasna, med.sr.

Miholić Gordana, med.sr.

Petranović Karolina, bacc.med.tecn.

Rakovac Dajana, pomoćni radnik u zdravstvu

Šlogar Matea, med.sr.

Zeljković Milka, bacc.med.tecn.

Zgurić Ivona, med.sr.

Taradi Aiša, med.sr.

 

 

Dnevna bolnica

Pročelnica: dr.sc. DragicaSoldo-Jureša, dr.med., prof.v.š.; tel. 2352 887.

Popis djelatnika:

 

Badanjak Anica, dr.med.

Prim.mr.sc.Prašek Manja, dr.med.

Grgurević  Mladen, dr.med.

Radić Katica, bacc.med.tecn.

Komerički Vesna, bacc.med.tecn.

Šepak Manuela, med.sr.

Rade Jasna, pomoćni radnik u zdravstvu

Kralj Zvonka, med.sr.

 

 

Poliklinika

 

Pročelnik Poliklinike je dr. sc. Jozo Boras, dr. med.Tel: 2352 817.

Popis djelatnika:

Freund Stela, bacc.med.tecn.

Bjelinski Igor, dr.med. (pon-pet 9-12h)

Božek Tomislav, dr.med (pon, sri,pet 12-20h, uto i čet 8-16h)

Mr.sc.Car Antuanet, dr.med. (8-12 h)

Piljac Ante, dr.med (8-16h, srijedom 12-20h)

Kljajić Babić Kristina, dr.med. (8-16 h, uto 12-20h)

Dr.sc. Spomenka Ljubić, prim.dr.med

Miočić Jelena, dr. med. (8-16h, čet 12-20 h)

Majić Milotić Dubravka, dr.med. (8-16h, uto 12-20h)

Martinac Krešimir, dr. med. (8-16 h)

Mr.sc. Novak Branko, dr.med.(8-16 h, sri 12-20h)

Pape Medvidović Edita, dr.med. (pon, sri, pet 8-16h, uto i čet 12-20h)

Peroš Kristijan, dr.med. (8-16 h, čet 12-20h)

Sertić Tanja, dr.med. (8-16 h)

Brkljačić Neva, dr.med. (8-16h, sri 12-20)

Bastalec Ana, bacc.med.tecn.

Gregorić  Mara, med.sr.

Kovač Biserka, bacc.med.tecn.

Jonke Tiana, bacc.med.tecn.

Liplin Biserka, med.sr.

Čiček Dragica, bacc.med.tecn.

Popović Mladen, bacc.med.tecn.

Dragičević Anica Ljiljana, bacc.med.tecn.

Mlakar Maja, med.sr.

Odak Mira, med.sr.

Vlašić Ksenija, bacc.med.tecn.

Vujnović Kristina, bacc.med.tecn.

Zrinjan Ivana, dipl.med.techn.

 

Poliklinika za kronične komplikacije

 

Pročelnik Poliklinike za kronične komplikacije je dr.sc. Barada Ante, prim.dr.med. tel. 2353 961.

 

Popis djelatnika:

 

Skelin Mirjana, bacc.med.tecn.

Debeljak Jozefinka, med.sr.

Mr.sc.Đermanović Dobrota Vesna, dr.med.

Carević Ana, bacc. phisiotherapije

Filipec Ankica, bacc. phisiotherapije

Lucić Ružica, med.sr.

Kos Jadranka, bacc. phisiotherapije

Nemeth Ranata, med.sr.

Mr.sc.Rogulja Pepeonik Željka, prim. dr.med.

Dr.sc.Ajduković Dea,prof.

Tarle Dubravka, dr.med.

Dr.sc. Tomić Martina, dr.med.

Dr.sc. Vučković Rebrina Sandra, dr.med.

 

 

Projekti pri Ministarstvu znanosti i tehnologije

 

Program: Hrvatski model - model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj (2007-2012)

Voditelj: Željko Metelko

Sažetak:

Multidisciplinarni pristup osobama sa šećernom bolešću preduvjet je za optimaliziranje kliničke skrbi i smanjivanje rizika komplikacija u ovoj skupini kroničnih bolesnika. Pretpostavlja se da će se objedinjavanjem epidemiološkog, biomedicinskog i psihosocijalnog istraživačkog pristupa doprinijeti boljem razumijevanju kompleksne etiologije komplikacija šećerne bolesti, te ostvariti pozitivan učinak na njihovu prevenciju i liječenje. Ciljevi programa su: 1.Utvrditi učestalost kasnih komplikacija šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj, uključujući retinopatiju, nefropatiju, komplikacije na miokardu, cerebrovaskularne komplikacije, komplikacije na perifernim krvnim žilama udova, perifernu neuropatiju i visceralnu neuropatiju. 2. Unaprijediti prepoznavanje depresije kao rizičnog čimbenika za razvoj komplikacija, te utvrditi učinke psihoedukacijske intervencije na psihološke i medicinske ishode liječenja u depresivnih bolesnika sa šećernom bolešću 3. Utvrditi u kojoj je mjeri razina adiponektina i upalnih čimbenika povezana s nastajanjem kasnih dijabetičkih komplikacija, poglavito nefropatije, te ispitati učinke terapijskih intervencija na vrijednosti upalnih čimbenika i adiponektina, biljege bubrežne funkcije i metaboličkog sindroma, te pokazatelje regulacije glikemije. Rezultati će se prikupljati u okviru Hrvatskog modela zdravstvene zaštite bolesnika – funkcionalne mreže zdravstvenih ustanova koja obuhvaća referentni centar za šećernu bolest- Kliniku Vuk Vrhovac, regionalne centre za dijabetes u Zagrebu, osijeku, Splitu i Rijeci, županijske centre za dijabetes, te liječnike obiteljske medicine povezane sa županijskim centrima. Mreža omogućava kontinuirani protok informacija, te je rezultirala uspostavljanjem CroDiabNET-a i CroDiabWEB-a registra za šećernu bolest Republike Hrvatske. Rezultati će se provjeravati sustavnom provjerom kvalitete podataka, te statističkim postupcima koji su uvriježeni u epidemiološkim, biomedicinskim i psihološkim istraživanjima. Program istražuje različite aspekte komplikacija šećerne bolesti koje prema podacima istraživanja, impliciraju enormne osobne, socijalne i ekonomske posljedice. Uključena istraživanja unaprijedit će kvalitetu podataka u ovom području, promovirati biopsihološki pristup osobama sa šećernom bolešću i istražiti nedostatno razjašnjene rizike za razvoj mikrovaskularnih komplikacija. Uključene terapijske intervencije hipotetski će modificirati čimbenike rizika komplikacija.  

Projekt: Uloga adiponektina i upalnih čimbenika u razvoju komplikacija šećerne bolesti (2007-2012)

Voditelj: Spomenka Ljubić

Sažetak:

Adiponektin i upalni čimbenici su u negativnoj korelaciji te se sniženje adiponektina i povišena razina upalnih čimbenika veže uz nastanak endotelne disfunkcije, komplikacija šećerne bolesti i inzulinsku rezistenciju. Angiotenzin II je važan u regulaciji tlaka i nastanku nefropatije, dijelom zbog utjecaja na razinu upalnih čimbenika i adiponektina. Inhibitori renin-angiotenzinskog sustava (RAS) važni su u regulaciji tlaka, ali i zbog djelovanja na upalne čimbenike i adiponektina. Istraživanje će obuhvatiti 180-200 bolesnika s tipom 1 i 2 šećerne bolesti, u dobi od 18-70 godina, oba spola. Studija će biti otvorena, prospektivna, radomizirana, ukupnog trajanja 3 godine. Na početku istraživanja, nakon 3, 6, 12, 18 i 24 mj. bit će određene vrijednosti: adiponektina i upalnih čimbenika (C-reaktivnog proteina, fibrinogena i homocisteina). Vrijednosti će biti korelirane s vrijednostima glikoziliranog hemoglobina, glikemije postprandijalno, trajanja šećerne bolesti, krvnog tlaka, biljega bubrežnog oštečenja (ekskrecije albumina u urinu, albuminsko/kreatininskog omjera i klirensa kreatinina), lipida (LDL kolesterola, HDL kolesterola i triglicerida, aterogenog indeksa plazme i LDL/HDL omjera) te biljezima metaboličkog sindroma (indeksom tjelesne mase, AST, ALT, gama-GT, leukocitima i mokraćnom kiselinom). Zbog uloge u metabolizmu lipida bit će određene vrijednosti pseudokolinesteraze i paraoksonaze i učinjena genotipizacija paraoksonaze. Bolesnici će biti radomizirani u skupine liječene: rosiglitazonom, inhibitorima RAS (losartanom, telmisartanom, lisinoprilom), statinima (atorvastatinom, simvastatinom, pravastatinom) te gemfibrozilom. Cilj istraživanja je utvrditi povezanost adiponektina i upalnih čimbenika s drugim čimbenicima endotelnog oštećenja, biljezima bubrežnog oštećenja i metaboličkog sindroma te utvrditi utjecaj rosiglitazona, inhibitora RAS, statina i gemfibrozila na vrijednosti adiponektina i upalnih čimbenika, vrijednosti čimbenika endotelnog oštećenja, biljege bubrežnog oštećenja i metaboličog sindroma. Utvrdit će se povezanost lipida i serumskih esteraza te utjecaj statina i gemfibrozila na njihovu razinu. Utvrdit će se vrijednosti i uloga adiponektina u osoba s tipom 1 i 2 šećerne bolesti. Istraživanje će rezultirati novim spoznajama o ulozi upalnih čimbenika i adiponektina u nastanku endotelnog oštećenja i dijabetičke nefropatije. Utvrdit će se vrijednost rosiglitazona, inhibitora RAS, statina i fibrata u nastanku endotelnog oštećenja. 

Projekt: Ispitivanje učestalost kroničnih komplikacija šećerne bolesti u R Hrvatskoj (2007-2012)

Voditelj: Željko Metelko

Sažetak:

Određivanje učestalosti šećerne bolesti i njenih komplikacija neophodni su preduvjeti za implementaciju nacionalnih smjernica dijagnostike i liječenja osoba sa šećernom bolešću. Učestalost šećerne bolesti u RH iznosi 6,1% za dobnu skupinu od 18 do 65 godina, odnosno 8,52 % za dobnu skupinu stariju od 18 godina. Kontinuiranom edukacijom i unapređenjem zdravstvene zaštite smanjuje se učestalost akutnih komplikacija, za razliku od kroničnih komplikacija koje su u neprestanom porastu usporedo s produženim trajanjem života. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) šećerna bolest i komplikacije su na 5 mjestu uzroka smrtnosti. Podaci o kasnim komplikacijama šećerne bolesti u RH nedostaju. Ciljevi projekta su utvrđivanje učestalosti kroničnih komplikacija šećerne bolesti i usporedba dobivenih podataka s drugim svjetskim rezultatima. Hipoteza predloženog projekta je da je u više od 40 % osoba sa šećernom bolešću razvijena jedna ili više dijabetičkih komplikacija koje su postale veći zdravstveni problem od osnovne bolesti. Prikupljanje podataka: CroDiabNET je računalni program koji se koristi u većini županijskih centara za dijabetes u Hrvatskoj. Koristi se u svakodnevnom radu uz istovremeno upisivanje podataka za Registar za dijabetes RH. S obzirom da liječnici obiteljske medicine (OM) nisu neposredno uključeni u CroDiabNET, uspostavljena je obavezna registracija osoba sa šećernom bolešću u njihovim ambulantama (NN 28/05, NN 58/05, NN 04/06) korištenjem CroDiabWEB-a ili tiskanih obrazaca. Registar se redovito dopunjuje podacima registra umrlih, kao i registra zdravstvenih djelatnika. Podaci koji se prikupljaju usklađeni su s europskom strategijom St. Vincent deklaracije u suradnji s Internacionalnom federacijom za dijabetes za europsku regiju i SZO-Regionalni uredom za Europu . Očekuju se podaci o učestalosti kasnih komplikacija šećerne bolesti (mikroangiopatije, makroangiopatije, neuropatije te kvalitete života) za ukupnu populaciju te populaciju regionalnih, županijskih, i drugih centara za dijabetes. Rezultati će se provjeravati usporedbom s drugim specifičnim registrima koji se granično preklapaju u podacima, te podacima vitalne statistike. Važnost rezultata predloženog ispitivanja je u određivanju posebnosti zdravstvene zaštite na nacionalnoj osnovi kao i za pojedine regije i županije RH. Analizom prikupljenih podataka omogućit će se racionalna, svrsishodna i sveobuhvatna intervencija uz odgovarajući cost-benefit. 

Projekt: Učinci psihoedukacije na ishode liječenja u depresivnih dijabetičkih bolesnika (2007-2012)

Voditelj: Mirjana Pibernik-Okanović

Sažetak:

Bolesnici sa šećernom bolešću i depresijom čine značajnu i zdravstveno vulnerabilnu podskupinu dijabetičkih bolesnika. Učestalost depresije u dijabetesu je dvostruko veća nego u općoj populaciji. Depresija se u dijabetičkih bolesnika povezuje s nedostatnim samozbrinjavanjem bolesti, lošom glikemijskom kontrolom i povećanim rizikom za razvoj dijabetičkih komplikacija. Istraživanja pokazuju da se u kliničkoj praksi dijagnostički prepoznaje samo polovina depresivnih dijabetičkih bolesnika, te da se <25% ispravno liječi. Ciljevi predloženog istraživanja su: 1. Unaprijediti prepoznavanje depresije u bolesnika sa šećernom bolešću uz pomoć jednostavnog postupka screeninga 2. Ispitati utjecaj psihoedukacijske intervencije na spremnost bolesnika za liječenje depresije i tijek bolesti 3. Utvrditi dugoročne učinke psihoedukacije na depresivne simptome i glikemijsku kontrolu. Bolesnici u kojih se utvrde depresivni simptomi indikativni za depresiju rasporedit će se u okviru randomiziranog kontroliranog istraživanja u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Intervencijska skupina bit će uključena u psihoedukacijski postupak, a kontrolna nastaviti uobičajeni dijabetološki tretman uz informaciju o mogućnostima liječenja depresije. Psihoedukacijska intervencija obuhvaćat će tri interakcijska grupna sastanka, te priručnik za bolesnike o samopomoći pri ovladavanju depresijom. Na početku istraživanja primijenit će se upitnici o emocionalnom stanju bolesnika (depresivnost, stres uvjetovan dijabetesom, kvaliteta života) i samozbrinjavanju šećerne bolesti, te prikupiti relevantni biomedicinski podaci (glikemijska kontrola, komplikacije, fizički ko-morbiditet) Psihološke varijable i glikemijska kontrola retestirat će se nakon šest mjeseci i godinu dana. Primarni ishodi istraživanja su depresivni simptomi i stres uvjetovan dijabetesom, a sekundarni samozbrinjavanje bolesti, glikemijska kontrola i percipirana kvaliteta života. Za otkrivanje klinički razložnih razlika između skupina u depresivnim simptomima u svaku je potrebno uključiti 165 bolesnika (alfa=.05 snaga 90%). Razlike među skupinama analizirat će se t-testom (dvosmjernim) i analizom varijance. Pretpostavlja se da će bolesnici intervencijske skupine nakon 6 i 12 mjeseci imati bolje psihološke i biomedicinske pokazatelje. Predložena studija je sukladna aktualnom trendu psihološkog istraživanja u dijabetesu. Temelji se na jednostavnoj intervenciju s kojom se može obuhvatiti veliki broj bolesnika. 

Projekt: Metabolički sindrom u šećernoj bolesti tipa 1  (2007-2012)

Voditelj: Lea Smirčić-Duvnjak

Sažetak:

Od metaboličkog sindroma boluje oko 30% opće populacije. Njegov temeljni značaj je identifikacija osoba s povišenim rizikom razvoja kardiovaskularnih incidenata i šećerne bolesti tipa 2. Učestalost i značaj metaboličkog sindroma u oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 nisu sustavno istraživani. U tih je bolesnika u središtu znanstvenog i stručnog interesa prevencija komplikacija, poglavito dijabetičke nefropatije, glavnog uzroka terminalnog zatajenja bubrega i smrtnog ishoda, i retinopatije, glavnog uzroka sljepoće. Do sada objavljeni rezultati ukazuju da je učestalost metaboličkog sindroma u šećernoj bolesti tipa 1 veća u bolesnika s mikroalbuminurijom i makroalbuminurijom u odnosu na one s normoalbuminurijom. Obzirom da oštećenje bubrega povećava rizik kardiovaskularne bolesti, inzulinska rezistencija, ključni patofiziološki čimbenik metaboličkog sindroma, mogla bi predstavljati poveznicu dijabetičke nefropatije i kardiovaskularnih bolesti. Inzulinska rezistencija, uzrokuje endotelnu disfunkciju i korelira s markerima upale i endotelne disfunkcije, čija je razina, prema dostupnim podacima, povišena u bolesnika s šećernom bolešću tipa 1 i dijabetičkom nefropatiijom. Svrha ovog istraživanja je utvrditi učestalost metaboličkog sindroma u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1 i njegovu povezanost s nastankom dijabetičke nefropatije i retinopatije. Pretpostavlja se da je učestalost ovog sindroma veća u bolesnika s dijabetičkom nefropatijom u odnosu na one bez nefropatije, u bolesnika s retinopatijom u odnosu na one bez dijabetičke retinopatije, te u bolesnika s prisutne obje mikrovaskularne komplikacije u odnosu na one s jednom komplikacijom. Učestalost kardiovaskularnih bolesti među bolesnicima s šećernom bolešću tipa 1 i dijabetičkom nefropatijom, vjerojatno je veća u onih s metaboličkim sindromom u odnosu na bolesnike bez ovog sindroma. U bolesnika s nereguliranom glikemijom i dužim trajanjem bolesti očekuje se veća učestalost metaboličkog sindroma. Izračunati će se korelacija pojedinih sastavnica metaboličkog sindroma, indeksa inzulinske rezistencije (eGDR), CRP-a, interleukina-6 i homocisteina s razinom albumina u 24h urinu, retinopatijom, HbA1c i dužinom trajanja šećerne bolesti. Dijagnozom metaboličkog sindroma u bolesnika s šećernom bolešću tip 1 identificirat se osobe povišenog rizika za nastanak mikrovaskularnih komplikacija, čiji se nastanak može spriječiti liječenjem inzulinske rezistencije.

 

Projekt:  “Prediktivni čimbenici metaboličkog sindroma i mikrovaskularnih komplikacija u šećernoj bolesti tipa 1” (2014-) Voditelj: Lea Smirčić-Duvnjak

Projekt: „GENOS MODY“-dr E.Pape Medvidović

 

Suradnja s uglednim ustanovama u svijetu

 

Svjetska zdravstvena organizacija dr Gojka Roglić

University of Toronto Prof. Vladimir Vuksan, Prof. Mladen Vranić

 

Folkhälsan Institute of Genetics, Folkhälsan Research Center, University of Helsinki, FinlandPer-Henrik Groop, Carol Forsblom
 
University of Perugia, ItalyProf Geremia Bolli
 
prof. dr. William Litchy
Minneapolis, USA
 
prof. dr. Peter J. Dyck
Rochester, USA
 
prof. dr. Dan Ziegler
Dusseldorf, Germany
 
prof. dr. Tjalf Ziemssen
Dresden, Germany

 

 
 
 

 

ODJEL ZA ANESTEZIJU,REANIMATOLOGIJU I INTENZIVNO LIJEČENJE

ODJEL ANESTEZIJE, REANIMATOLOGIJE I INTENZIVNOG LIJEČENJA

KONTAKT

Voditeljica Odjela:

     Dr.sc. Jadranka Pavičić Šarić, dr.med.

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Glavna sestra Odjela:

   Milka Radmanić, bacc.ms.

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Administratorica Odjela:

   Marinela Debeljak

Tel: 01/ 2253 - 322

 

POVIJEST USTROJSTVENE JEDINICE

 

DJELATNOST DANAS/USLUGE

Odjel anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja KB”Merkur” svojom djelatnošću pokriva potrebe svih bolničkih operacijskih specijalnosti, dijagnostičkih i terapijskih postupaka te pruža konzilijarne usluge u cijeloj kliničkoj bolnici.

Anesteziološki postupci provode se u 11 operacijskih dvorana (5 kirurških, 1 urološka, 2 ginekološke, 2 otorinolaringološke, 1 urološka endoskopija) te na drugim radilištima izvan operacijskog trakta - u gastroenterološkoj endoskopskoj ambulanti (ERCP, kolonoskopija/gastroskopija), angio sali, hitnoj kirurškoj i ginekološkoj ambulanti. U sklopu operacijskog trakta nalazi se soba za poslijeanestezijsku skrb (PACU, post-anesthesia care unit).

Intenzivno liječenje bolesnika vrši se u novoj, suvremeno opremljenoj Jedinici intenzivnog liječenja koja ima 20 kreveta. U intenzivnoj jedinici Odjela smještaju se bolesnici nakon velikih kirurških zahvata kao i oni koji zbog svojeg općeg stanja i pridruženih bolesti  zahtijevaju posebnu liječničku skrb. U radu naše Intenzivne jedinice uspješno su implementirane vrijednosti modernog intenzivnog liječenja uz poseban naglasak na kontinuiranoj edukaciji i unaprijeđivanju svakodnevne kliničke prakse.

Odjel anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja sudjeluje i u Programu transplantacije solidnih organa pri Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske zajedno s ostalim članovima ovog brojnog i iznimno uspješnog tima u KB”Merkur”. Naši su anesteziolozi aktivno uključeni u cjelokupni proces perioperacijske skrbi transplantiranih bolesnika - priprema za stavljanje na transplantacijsku listu,  vođenje anestezije za iznimno zahtjevni transplantacijski postupak i poslijeoperacijsko intenzivno liječenje.

Kao dio specijalističko-polikliničke zdravstvene zaštite djeluje i Anesteziološka ambulanta u kojoj se svakodnevno vrše prijeoperacijski anesteziološki pregledi i konzultacije.

 

ZAPOSLENICI

Na Odjelu anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja trenutno su zaposlena 22 specijalista anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja od kojih 5 specijalista imaju užu specijalizaciju iz intenzivne medicine. Trenutno Odjel ima 8 specijalizanata anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.

   Specijalisti Odjela:

          Acan Ivana, dr.med.

          Adanić Mirta, dr.med.

          Bogdanović Dvorščak Matea, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine

 dr.sc.Buhin Maida, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine

dr.sc. Buljan Melita, dr.med.

         Dušević Šlehta Mirna, dr. med.

         Erceg Gorjana, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine

         Fingler Gorana, dr. med.

 prim. Guštin Denis, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine

          Ivanov Nikola, dr.med.

          Kopričanec Stanić Gordana, dr.med.

 dr.sc. Kovačić Vicić Vesna, dr.med.

          Lončar-Čakalo Dubravka, dr.med.

mr.sc. Lupis Tamara, dr.med.

          Paklar Nataša, dr.med.

dr.sc. Pavičić Šarić Jadranka, dr.med., uži specijalist intenzivne medicine

         Rehorić Krkušek Marijana dr.med.

         Šimunac Jasna, dr.med.

         Vagenhofer Blanka, dr.med.

         Višković Filipčić Nataša dr.med.

         Zenko Jelena, dr.med.

         Zvizdić Jelavić Alma, dr.med. 

Specijalizanti Odjela:

         Bartolić Šakić Nina dr.med.

         Gotić Danijela, dr.med

         Medved Kristina, dr.med.

         Oreški Marko dr.med.

         Ožegović Petra dr.med.

         Piškor Tihomir, dr.med.

         Vončina Vanja dr.med.

         Vukičević Damira, dr.med.



ZNANSTVENO NASTAVNE I STRUČNE AKTIVNOSTI

Stručni i znanstveno-istraživački rad Odjela anestezije, reanimatologije i intenzivnog liječenja  ogleda se u znanstvenim radovima objavljenima u indeksiranim znanstvenim časopisima te prezentiranima na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Naši djelatnici redovito pohode većinu relevantnih stručnih skupova i tečajeva u zemlji i inozemstvu gdje stječu nova i usavršavaju već postojeća bogata znanja i vještine iz različitih područja (regionalna anestezija pod kontrolom ultrazvuka, hemodinamsko monitoriranje, zbrinjavanje otežanog dišnog puta, transplantacijska medicina…).

Neki od nas su cijenjeni predavači na tečajevima I. kategorije (prim. Denis Guštin, dr. Bogdanović Dvorščak), sudionici izrade nacionalnih smjernica (Smjernice za liječenje koagulacijskih poremećaja pri masivnom krvarenju u perioperacijskoj medicini, dr. Bogdanović Dvorščak) te autori i koautori više nastavnih tekstova i poglavlja u udžbenicima iz kirurgije, anesteziologije i intenzivne medicine.

Naši su djelatnici također i članovi uglednih hrvatskih, europskih i svjetskih stručnih udruženja koja okupljaju liječnike specijaliste iz interesnog područja anesteziologije i intenzivne medicine.

 

Trenutno su na Odjelu 3 specijalista sa stečenom titulom doktora znanosti te 7 liječnika na znanstvenom poslijediplomskom studiju.

 

Valja naglasiti kako smo do sada kao Odjel sudjelovali u četiri velike međunarodne multicentrične studije:

  • EUSOS: European Surgical Outcome Study: International seven day study of standards of care and clinical outcomes for patients undergoing non-cardiac surgery
  • LAS VEGAS: Local Assessment of Ventilatory Management During General Anesthesia for Surgery and effects on Postoperative Pulmonary Complications: a Prospective Observational International Multi–center Cohort Study
  • ETPOS: European Transfusion Practice and Outcome Study: a multi-central evaluation of standard of transfusion care and clinical outcome for elective surgical patients (prim. Denis Guštin, nacionalni koordinator)
  • PROVEnt: Practice of VENTilation in Critically Ill Patients Without ARDS: an Observational International Multicenter Study

 

 Također, sudjelovali smo u prvom domaćem multicentričnom istraživanju o pojavnosti otežanog dišnog puta u Republici Hrvatskoj:

  • Multicentrično istraživanje faktora rizika za otežanu ventilaciju na masku (OVM) i endotrahealnu intubaciju (OET) i učestalost OMV i OET u Republici Hrvatskoj

 

Na Odjelu se provodi kontinuirana edukacija liječnika kroz stručna predavanja te seminare za specijalizante, a odnedavno i edukacija specijalizanata anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine iz područja Transplantacijske medicine.

 

RADNO VRIJEME ANESTEZIOLOŠKE AMBULANTE I KONTAKT

 

Anesteziološka ambulanta radi:

 

     Za kirurške pacijente:

                ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom  10 - 16h

            - narudžbe na Šalteru kirurške poliklinike ili na telefon 01/2253-332 (zvati iza 13h)

 

     Za otorinolaringološke pacijente:

                djeca - ponedjeljkom 13 - 16h

                odrasli - utorkom 13 - 16h

            - narudžbe na Šalteru ORL poliklinike ili na telefon 01/2253-247

 

     Za ginekološke pacijentice:

                četvrtkom 8 - 10h i petkom 13 - 16h

            - narudžbe na Šalteru ginekološke poliklinike (kućni 423)

 

UPUTE ZA PACIJENTE

 

Što je anestezija?

Anestezija je postupak kojim se odstranjuju bol i druga neugodna osjećanja tijekom bolnih procedura (operacije, gastroskopije, kolonoskopije, ERCP-a) pri čemu bolesnik može biti pri svijesti ili potpuno nesvjestan. Stoga razlikujemo nekoliko vrsta anestezije:

 

a.            lokalna anestezija- površinska blokada živaca koji prenose bol putem kapi, spreja, masti ili injekcije. U ovom obliku anestezije mogu se izvoditi manji ambulantni zahvati.

          

b.            regionalna anestezija - anestetik se ubrizgava direktno oko većih živaca, živčanih snopova ili u prostor oko leđne moždine iz kojeg izlaze glavni živci (spinalna, epiduralna anestezija). Ova tehnika se najčešće koristi za operacije na rukama (npr. prijelomi kostiju),  nogama (npr. operacije koljena, operacije proširenih vena) i donjem dijelu trbuha (npr. operacije kile, mokraćnog mjehura, ginekološke operacije, “carski rez”). Prilikom regionalne anestezije bolesnici su svjesni, ne osjećaju bol a mogu biti i dodatno sedirani (blago uspavani) kako bi im zahvat protekao što ugodnije. Također je moguće u nekim situacijama (porodna analgezija, velike operacije trbuha) postaviti kateter na leđima u područe epiduralnog prostora što će omogućiti učinkoviti uklanjanje bolova za vrijeme poroda ili za vrijeme i nakon velikih operacija trbuha.

         

c.            opća anestezija- stanje je kontrolirane nesvijesti tijekom kojeg bolesnik ne osjeća ništa. Anestetici su lijekovi koji se primjenjuju preko vene ili se udišu kroz pluća u obliku plinova. Stanje nesvijesti je kontrolirano te se po prestanku bolne procedure prekida nakon čega slijedi “buđenje” iz anestezije.

         

d.           sedacija- u nekim slučajevima kao što su neugodne pretrage (gastroskopija, kolonoskopija) primjenjuju se male doze anestetika koji pacijente čine opuštenima i smirenima iako svjesnima postupaka oko njih. To je posebno važno ako postupak zahtijeva suradnju od strane pacijenta.

 

Odabir anestezije uvjetuje vrsta operacije ili dijagnostičkog zahvata te Vaše zdravstveno stanje, no svakako o tome možete porazgovarati s anesteziologom.

 

Tko primjenjuje anesteziju?

Anesteziju provodi liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Osim primjene anestezije, anesteziolog se tijekom operacije/zahvata brine o Vašim osnovnim životnim funkcijama (rad srca, disanje, rad bubrega), nadoknadi izgubljenih tekućina (infuzije) te krvi i krvnih preparata ukoliko to operacija zahtijeva. Tijekom anestezije se koriste razni aparati kojima se nadgleda i prati rad organa čime se osigurava maksimalna sigurnost za bolesnika koji je u anesteziji. Anesteziologu u sali pomaže anesteziološki tehničar.

Ukoliko Vaše zdravstveno stanje ili obim operacije zahtijeva daljnje praćenje i liječenje u Jedinici intenzivnog liječenja, o Vama će se također brinuti specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.

 

Rizik anestezije

Kao i svaki drugi postupak u medicini, tako i anestezija nosi određene rizike od neželjenih događaja. No, katkada je teško razlučiti komplikacije koje su vezane uz samu operaciju (komplicirani zahvat ili hitna operacija) ili uvjetovane težinom Vašeg zdravstvenog stanja (srčana ili plućna bolest, šećerna bolest, kemoterapija, prekomjerna tjelesna težina ili pušenje). Moderna anestezija je danas siguran postupak te je smrtnost povezana isključivo s anestezijom rijetka pojava koja se događa u 1-5 slučajeva na milijun učinjenih anestezija.

Uz anesteziju i operacijski zahvat se mogu javiti i neke nuspojave i komplikacije od kojih su neke češće a neke vrlo rijetke:

  • češće nuspojave: mučnina i povraćanje, grlobolja, smušenost, nesjećanje na događaje koji su uslijedili neposredno pred anesteziju, bol na mjestu davanja lijeka, drhtanje
  • rjeđe nuspojave: upala pluća, bolovi u mišićima, oštećenje zuba, ozljeda usnica ili jezika, problemi vezani uz mokrenje, svjesnost tijekom anestezije, pogoršanje neke od postojećih bolesti, glavobolja
  • izuzetno rijetke komplikacije - oštećenje očiju, oštećenje živaca, ozbiljna alergijska reakcija na anestetik

 

Da bi se mogućnost neželjenih komplikacija svela na najmanju moguću mjeru, potrebno je da točno obavijestite anesteziologa o Vašim bolestima, prijašnjim operacijama, alergijama kao i o lijekovima i biljnim pripravcima koje uzimate. Također, prije dolaska na planiranu operaciju možete određenim postupcima povećati Vašu sigurnost: prestati pušiti, smanjiti tjelesnu težinu, popraviti klimave zube te regulirati Vaše kronične bolesti - povišen krvni tlak, šećernu bolest, bolest pluća,...

Prikrivanje ili pogrešno iznošenje podataka može dovesti do teških i po život opasnih komplikacija!

 

Anesteziološka ambulanta

Nakon što je liječnik specijalist (kirurg, ginekolog...) donio odluku da Vam je potrebno operacijsko liječenje, uputiti će Vas u anesteziološku ambulantu. Specijalist anesteziolog postaviti će  Vam pitanja koja su važna za donošenje zaključka o Vašem zdravstvenom stanju, pogledati će i analizirati nalaze te izvršiti pregled.  

 

Prilikom dolaska u ambulantu sa sobom morate ponijeti:

  • uputnicu od liječnika obiteljske medicine za “Anesteziološki pregled”
  • Vašu dosadašnju medicinsku dokumentaciju - sve medicinske papire koje kod sebe imate, stare nalaze neovisno o vremenu nastanka (npr. UZV srca, ergometrija, holter, spirometrija, hormoni štitnjače, alergo-test...), preglede drugih liječnika specijalista (kardiologa, endokrinologa, pulmologa, dijabetologa,...), dokumentaciju o ranijim operacijama ili eventalnom postojanju alergija
  • lijekove koje uzimate, uključujući inhalatore, pumpice i kapljice. Ako ih pijete nekoliko, pomoći će Vam da ih zapišete na papir, tako ćete ih se lakše sjetiti kada Vas anesteziolog moli da ih nabrojite.
  • LABORATORIJSKE NALAZE (ne starije od mjesec dana) i to: kompletna krvna slika, GUK, ureja, kreatinin, kalij, natrij, jetrene probe (AST, ALT, GGT, AP) i koagulogram (PV, APTV, fibrinogen)
  • EKG nalaz (ne stariji od mjesec dana)
  • RTG sliku srca i pluća (ne stariju od šest mjeseci)
  • KRVNU GRUPU - valjanji dokument potpisan od strane liječnika

 

Prilikom pregleda anesteziolog će Vam objasniti mogućnosti izbora anestezije, prednosti i rizike pojedinog oblika anestezije te odlučiti da li su potrebne neke dodatne pretrage i promjene u terapiji koju uzimate zbog Vaših kroničnih bolesti. Ukoliko anesteziolog smatra da je to neophodno, zatražit će dodatni pregled i mišljenje drugog specijaliste (npr. kardiologa ili pulmologa) kako bi odredio najbolji anesteziološki plan za Vas. Na planiranu operaciju trebate doći u najboljem mogućem stanju kako bi se osigurao što bolji ishod Vašeg liječenja. Ponekad će se morati na neko vrijeme odgoditi operacija kako bi se korigiralo postojeće stanje (npr. regulacija tlaka, liječenje prehlade, itd.) kako bi se smanjio rizik neželjenih događaja perioperacijski.

 

Dan prije operacije

Dan prije operacije u bolnici ćete još jedanput biti pregledani od strane anesteziologa kako bi se provjerilo da li je došlo do promjena u Vašem zdravstvenom stanju od prvog pregleda u ambulanti te kako bi dobili završne upute pred operaciju. Važno je da poslije 20 sati, na dan prije operacije ne uzimate krutu hranu.  Bistru tekućinu (voda, čaj) možete uzimati do 4 sata prije operacijskog zahvata. Prilikom uvoda u anesteziju želudac mora biti prazan. Ujutro, prije odlaska u operacijsku salu, morate skinuti sav nakit, mobilne dijelove zubala (zubne proteze), naočale, kontaktne leće, odstraniti šminku i lak s noktiju. Dobit ćete tabletu sedativa koji će Vas uspavati i opustiti. Ukoliko uzimate lijekove, savjetovat ćete se s anesteziologom oko doze i vremena uzimanja lijeka.

 

Transfuzijska medicina

 

Transfuzijska služba u KB Merkur postoji od lipnja 2005. godine kao Bolnička transfuzijska jedinica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu  pri Kliničkoj bolnici Merkur kako i danas djeluje u suradnji s Jedinicom za transfuzijsku medicinu.
 
Transfuziološki tim:
 
Liječnici:
Silvana Jurenec,dr.med. specijalist transfuzijske medicine, voditelj Jedinice za transfuzijsku medicinu
Martina Lukić, dr. med. specijalist transfuzijske medicine, djelatnik HZTM
Tehničari:
Marija Medovarski,bacc. med.lab.diagn.,  djelatnik HZTM
Katica Pažitka, bacc. med.lab.diagn., djelatnik HZTM
Jelena Rauš, bacc. med.lab.diagn., djelatnik HZTM
Petra Viljušić, bacc. med.lab.diagn., djelatnik HZTM
 
 
Djelatnost:
Dio aktivnosti se obavlja u prostorijama KB Merkur, a dio u HZTM, Petrova 3.
 
 
Pretrage:
  • imunohematološko prijetransfuzijsko ispitivanje
  • krvna grupa
  • direktni Coombsov (antiglobulinski) test
  • indirektni Coombsov (antiglobulinski) test
  •  imunohematološka obrada hemolize
  •  identifikacija eritrocitnih antitijela
  •  hemolitička bolest novorođenčadi
  • heparinom inducirana trombocitopenija-HIT
  • anti trombocitna antitijela
  • anti leukocitna antitijela
  • test agregacije trombocita
  • pseudotrombocitopenija
  • neonatalna imuna trombocitopenija 
  • neonatalna imuna leukopenija

 

Od 2006.godine transfuziolog je odgovoran za provođenje postupka sakupljanja krvotvornih matičnih stanica iz periferne krvi, leukaferezu kao i pohranjivanje pripravaka krvotvornih matičnih stanica. Leukafereza i pohranjivanje krvotvornih matičnih stanica provodi se na Zavodu za hematologiju Kliničke bolnice Merkur
 
Radno vrijeme: 8.00 do 22.00 
Liječnici od 8.00 do 16.00 sati radnim danom.
Nakon 22 sata, blagdanima i vikendom bolnica se oslanja na usluge HZTM na lokaciji Petrova 3.
 
 
Kontakt osobe:
Silvana Jurenec,dr.med. (tel. 01/2431 390, kućni 151,152)                                                                                                                                                                       
Martina Lukić,dr.med. (tel. 01/2431 390, kućni 151,152)

Dobrodošli na web-stranicu Poliklinike (ranije Kliničke jedinice za hitnu i internu medicinu KJHIIM) Kliničke bolnice Merkur!

 


Našim bolesnicima pružamo kvalitetnu  kliničku skrb prema načelima dobre kliničke prakse i prema  smjernicama dijagnostike i liječenja prihvaćenim u nas i u svijetu.
U našoj poliklinici uz nas se educiraju i specijalizanti ostalih specijalnosti interne medicine prema za to prihvaćenim smjernicama.  
Na ovoj stranici informirat ćemo Vas o našem radu.
Navedeni su brojevi telefona na koje nas možete nazvati i e-mail adresa na koje nam možete poslati pitanja.
 

 

TIM Poliklinike

 
Pročelnica  Poliklinike: Doc. dr. sc. Ingrid Prkačin, prim. dr. med.
specijalist internist, subspecijalist nefrolog
specijalist hitne medicine
telefon: 01/2253-470
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zamjenik  pročelnice: dr.Dean Mileta, dr. med.
specijalist internist
telefon: 01/2253-232

Glavna  sestra Poliklinike: Marija Požgaj,vms


telefon: 01/2253-232, 01/2253-233






Medicinske sestre i tehničari Poliklinike (koji aktualno rade i dežuraju)


Marija Požgaj, vms.
Darinka Kovačević, ms.
Smilja Ivanec, ms.
Bogdanka Ludaš, ms.
Vesna Rakić, ms.
Ivanka Zoraja, ms.
Marko Krstić, med.tehn.
Valentin Škarec, med. tehn.



U Poliklinici je osim hitnog zbrinjavanja bolesnika kroz hitnu internističku ambulantu koja ordinira kroz 24 sata organizirana i poliklinička služba koja usključuje slijedeće ambulante:


DIJELOVI  POLIKLINIKE


Hitna internistička ambulanta
radno vrijeme liječnika: 0 do 24 sati
telefon: 2253-232 liječnici i sestre, 2253-233

Opća internistička ambulanta
radno vrijeme liječnika: 8 do 14 sati utorkom (doc.Prkačin), petkom (dr Mileta),
utorkom poslije podne ordinira prim.dr.sc.G.Cavrić.
telefon: 2253–232 ili 2431-233- liječnici i sestre

Ambulanta za hipertenziju (doc.Prkačin)
ponedjeljkom
radno vrijeme 8-12
telefon: 2253-234

Ambulanta za rezistentnu hipertenziju (doc.Prkačin)
ponedjeljkom
radno vrijeme 13 do 15 sati
telefon: 2253-470

Nefrološka ambulanta-predijaliza (doc.Prkačin)
srijeda
radno vrijeme 8 do 16 sati
telefon: 2253-234

Ambulanta za hipertenziju i autoimune bolesti (doc.Prkačin)
četvrtkom
radno vrijeme 8-12 sati
telefon: 2253-234

DJELATNOST POLIKLINIKE

 

  • Naš tim specijaliziran je za liječenje bolesnika s dijagnozom:
  • Hipertenzije-esencijalne i sekundarne
  • Rezistentne hipertenzije
  • Imunološke bolesti
  • Predijalizna kronična bubrežna bolest


 Ambulante su najčešće prva stanica Vašeg susreta s nama.
Nakon razgovora, pregleda i dijagnostičke obrade u polikliničkom djelu, koji će dovesti do dijagnoze  poremećaja, donijet će se odluka : o daljnjem praćenju u ambulanti ili o  dodatnoj obradi  i  liječenju na Odjelima Zavoda u dogovoru s kolegama.
U Polikliničkom djelu Poliklinike provodi se gotovo sveukupna  dijagnostička obrada pacijenata s hipertenzijom, s posebnim osvrtom na rezistentnu hipertenziju te isključenje sekundarnih uzroka hipertenzije (ambulanta za hipertenziju i ambulanta za rezistentnu hipertenziju koje vodi doc.Prkačin, EBAC attendance certifikat RHC 2013. i 2014.).

Bitno je napomenuti da u KB Merkur od rujna 2012. postoji Registar pacijenata s rezistentnom hipertenzijom, što je odobreno od Etičkog povjerenstva Bolnice (27.9.12).
Putem polikliničkih ambulanti odvija se i opća internistička ambulanta u kojoj ordiniraju osim doc.Prkačin, dr Mileta (petak ujutro) i prim.dr.sc.Gordana Cavrić (utorkom poslije podne)
U Poliklinici se provode parenteralna, subkutana, intramusklularna i enteralna primjena lijekova, te parenteralna primjena i preparata željeza (sideropenija), venepunkcije, intravenska primjena kortikosteroidne terapije, kao i svi ostali Hitni oblici liječenja.
Poliklinika surađuje sa svim ostalim Zavodima i Kliničkim jedinicama te čini cjeloviti pristup adekvatnog zbrinjavanja bolesnika.
 
Nastavno-istraživačka djelatnost

U Poliklinici se održava i nastava za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i to za studente treće godine (propedeutika), četvrte godine (interna medicina) te šeste godine (Hitna medicina) ,odnosno  diplomski i poslijediplomski studij.
Pročelnica sudjeluje kao nastavnik na poslijediplomskim tečajevima prve kategorije  u edukaciji specijalista interne medicine i liječnika obiteljske medicine.
Mišljenja smo da je za dobru kliničku praksu, zadovoljstvo bolesnika i prijenos znanja budućim generacijama, ključan timski rad svakog člana Poliklinike.
U Poliklinici se provodi i znanstveno-istraživački rad iz područja hipertenzije i predijalize (nefrologija), kao i u okviru izrade diplomskih radova  i kliničkih farmakoloških istraživanja. Edukacija zaposlenika naše Jedinice  je jedan od prioriteta te se tijekom godine liječnici i medicinske sestre usavršavaju na stručnim i znanstvenim kongresima, skupovima, simpozijima i tečajevima.


 
 

SESTRINSTVO


 
O NAMA
Medicinske sestre i tehničari su dio tima, koji zajedno s liječnicima i ostalim suradnicima, pruža visoko kvalitetnu skrb o bolesnicima, za vrijeme dijagnostike  i liječenja.
U središtu pozornosti medicinske sestre je bolesnik, aktivni sudionik u liječenju, što  zahtijeva individualni, holistički pristup. Takav pristup temelji se na pravovremenoj i sveobuhvatnoj brizi za bolesnika, pružanju informacija i savjeta bolesniku i njegovoj obitelji, emocionalnoj potpori i ohrabrenju.
Medicinske sestre i tehničari Poliklinike su educirani i motivirani za rad s hitnim i polikliničkim bolesnicima.  
Nakon dežurstava liječnika može doći do promjena u radu ambulanti, o čemu ćete biti obaviješteni od osoba iz Centralnog naručivanja ili službenika.
 

Doc.dr.sc.Ingrid Prkačin, prim.dr.med.
specijalist internist-nefrolog
specijalist hitne medicine
 

Radovi specijalizanata Klinike za unutarnje bolesti

BOJANA AĆAMOVIĆ

Rogulj IM, Aćamović B, Filipec-Kanižaj T, Gašparov S, Radić-Krišto D, Planinc-Peraica A, Corović-
Arneri E, Kolonić SO. Ekstramedularna infiltracija kolona u bolesnika s multiplim mijelomom: prikaz
slučaja i pregled literature. Acta Med Croatica. 2011; 65(1):167-71.

Vrhovac R,Gredelj Šimec Nj, Vukičević V, Aćamović B, Tambić-Andrašević A, Jakšić B. Profilaktička
primjena posakonazola kod pacijenta s akutnom mijeloičnom leukemijom te onih liječenih
transplantacijom koštane srži. Liječ Vjesn. 2012; 134 (suppl 2): 63-63. kongresni sažetak

Gredelj Šimec Nj, Radić Krišto D, Aćamović B, Jakšić B, Vrhovac R . Praćenje i liječenje Epstein Barr
viremije nakon transplantacije alogenih krvotvornih matičnih stanica, iskustvo jednog centra. Liječ
Vjesn. 2012; (Supl 2); 111-111.kongresni sažetak


MARTINA BOGELJIĆ PATEKAR

Škrtić A, Džebro S, Bogeljić Patekar M, Roso V, Ajduković-Stojisavljević R, Babok-Flegarić R, et al.
Prognostic impact of bcl2, cd10, bcl6, mum1/ifr4, cd5 and ki67 in diffuse large b-cell lymphoma. Liječ
vjesn. 2012;134 Suppl 2:158. Kongresni sažetak

Piljac D, Radić-Krišto D, Bogeljić Patekar M, Milunović V, Ostojić Kolnić S, Minigo H, et al. Koštane
lezije u bolesnika s limfomima. Liječ vjesn. 2012;134 Suppl 2:153-4. Kongresni sažetak

Planinc I, Mandac Rogulj I, Bogeljić Patekar M, Radić-Krišto D, Ostojić Kolonić S, Minigo H, et al.
Istovremena pojava mijeloproliferativne i limfoproliferativne bolesti. Liječ vjesn. 2012;134 Suppl 2:162.
Kongresni sažetak

Sertić D, Perić Z, Sinčić-Petričević J, Lazić D, Ostojić Kolonić S, Bogeljić Patekar M, et al. Hrvatski
registar za kroničnu mijeloičnu leukemiju. Liječ vjesn. 2012;134 Suppl 2:97-8. Kongresni sažetak

Ostojić Kolonić S, Bogeljić Patekar M, Milunović V. Dijagnostički pristup i liječenje imune trombocitopenije u odrasloj dobi. Acta Med Croatica. 2013;61:3-11.

Milunović V, Bogeljić Patekar M, Zatezalo V, Radic-Krišto D, Planinc-Peraica A, Ostojic Kolonic S, et. al. Risk factors in autologous stem cell transplantation in Hodgkin lymphoma: a single-centre experience. Kongresni sažetak. EHA Abstract book; Jun 2013.

 

 

DIANA ILIĆ

G. Cavric, S. Naumovski Mihalic, M. Bogdanovic Dvorscak, G. Erceg, M. Rehoric Krkusek, D. Ilic,
et al., Relationship between polymorphonuclear leukocyte (pmn) count in bronchoalveolar lavage
fluid (balf) and fungus content in gram’s stain and fungus content in final microbiological report, The
26th European society of intensive care medicine Annual Congress, Lisbon 2012, kongresni sažetak

Cavrić G, Jurić K, Prkačin I, Ilić D, Bartolek Hamp D: Leptospiroza u internističkoj jedinici intenzivnog
liječenja, Liječ Vjesn 2012;(Supl 3), kongresni sažetak


G. Cavrić, K. Njerš, I.Prkačin, D. Ilić, D. Bartolek, L.Erdelez, I.Acan. Septic deep venous thrombosis and ruptured pseudoanurysm in an intravenous addict. Neurol. Croat. 2013; 62 (Suppl. 2): 1-170

 
G.Cavrić, I. Prkačin, D. Ilić. Učestalost dolaska pacijenata zbog arterijske hipertenzije u hitnu internističku ambulantu, 8. Hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb 2013, kongresni sažetak

 


IVA KOŠUTA

Mrzljak A, Sobočan N, Novačić K, Škegro D, Košuta I, Katičić M. Hemosuccus pancreaticus
associated with splenic artwry aneurysms and hepatic artery thrombosis after liver transplantation.
JOP. 2012 Jan; 10;13(1):115-7., članak-stručni

Mrzljak A, Košuta I, Trbović S. Staphylococcus lugdunensis native mutral valve endocarditis after liver
transplantation J Card Surg. 2012 Jan; 27(1):62-3, članak-stručni

Mrzljak A, Košuta I, Škrtić A, Šiftar Z, Kardum-Skelin I, Čolić-Cvrlje V, Vrhovac R. Metakrona
akutna bifenotipska leukemija i gastrointestinalni stromalni tumor nakon transplantacije jetre
zbog kolangiocelularnog karcinoma: postoji li veza? Sažetak, 5. Hrvatski kongres hematologa i
transfuziologa, Zagreb 2012., kongresni sažetak

Košuta I, Dragičević M, Zovko N, Košćak J, Mrzljak A. Utjecaj promjena MELD-a na listi čekanja
na jednogodišnje preživljenje nakon transplantacije jetre Sažetak, 6. Kongres hrvatskog
gastroenterološkog društva, Zagreb 2012. kongresni sažetak

Mrzljak A, Galešić Ljubanović D, Košuta I, Dragičević M, Knotek M. Kronična bubrežna bolest nakon
transplantacije jetre Sažetak, 6. Kongres hrvatskog gastroenterološkog društva, Zagreb 2012.
kongresni sažetak

Mrzljak A, Košuta I, Škrtić A, Kardum-Skelin I, Vrhovac R. Metachronous gastrointestinal tumor and acute leukemia after liver transplantation for cholangiocellular carcinoma: Is there a link? Case Rep Oncol. 2013; 6: 163-168. 

Mrzljak A, Košuta I, Škrtić A, Kanižaj TF, Vrhovac R. Drug-Induced Liver Injury Associated with Noni (Morinda citrifolia) Juice and Phenobarbital. Case Rep Gastroenterol. 2013; 7: 19-24.

 

 

VIBOR MOLUNOVIĆ

Kongresni sažetak:

Vibor Milunovic, Martina Bogeljic Patekar , Viktor Zatezalo , Delfa Radić-Krišto , Ana Planinc-Peraica, Branimir Jakšić, Slobodanka Ostojic Kolonic

RISK FACTORS IN AUTOLOGOUS STEM CELL TRANSPLANTATION IN HODGKIN LYMPHOMA : A SINGLE-CENTRE EXPERIENCE

Haematologica 2014:98; supplement1


Pregledni rad:

Kolonić SO, Patekar MB, Milunović V. [Diagnostic approach and treatment of immune thrombocytopenia in adults]. Acta Med Croatica. 2013; 67: 3-11


Poglavlje u knjizi:

Slobodanka Ostojić Kolonić, Vibor Milunović GENETSKE PROMJENE U LIMFOMIMA KROZ KLINIČKE OČI: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST u Radman M i sur. „Genetičko informiranje u praksi“ u tisku


Poglavlje u prirucniku stalnog medicinskog savršavanja:

Slobodanka Ostojić Kolonić, Vibor Milunović Uvod u etiopatogenezu i klasifikaciju anemija u Radić-Krišto D i sur.“Anemije, dijagnostički i terapijski pristupi“ Medicinska naklada, Zagreb, 1-2

 


NINO KUNAC

Kunac N, Tršek D, Medančić N, Starčević D, Hašpl M. Endoscopic treatment of the external snapping
hip syndrome- surgical technique and report of two cases. Acta Clin Croat. 2012;51(4) (članak,
znanstveni)

Hašpl M, Starčević D, Tršek D, Kunac N, Medančić N. Arthroscopic knee meniscus repair.
9th Central European Orthopaedic Congress:Final programme and Book of Abstracts. 2012.
(predavanje,sažetak,znanstveni).

Kunac N, Medančić N, Starčević D, Tršek D, Hašpl M. Endoscopic treatment of the external snapping
hip syndrome-new surgical technique. 9th Central European Orthopaedic Congress: Final programme
and Book of Abstracts. 2012. (predavanje,sažetak,znanstveni).

Medančić N, Čičak N, Klobučar H, Kunac N. Is it necessary to do the subacromial decompression
for the arthroscopic repair of the rotator cuff? 9th Central European Orthopaedic Congress: Final
programme and Book of Abstracts. 2012. (predavanje,sažetak,znanstveni).

Kunac N, Medančić N, Starčević D, Klobučar H, Čičak N. Arthroscopic repair of full thickness rotator
cuff tears. 9th Central European Orthopaedic Congress: Final programme and Book of Abstracts.
2012. (predavanje,sažetak,znanstveni).

Klobučar H, Kunac N, Sekušak I, Čičak N. Patient satisfaction with arthroscopic rotator cuff
reconstruction- traumatic versus degenerative rotator cuff tears. 9th Central European Orthopaedic
Congress: Final programme and Book of Abstracts. 2012. (predavanje,sažetak,znanstveni).

Hašpl M, Tršek D, Medančić N, Kunac N. Koštani defekt u reartroplastici koljenskog zgloba. Kongres
hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa. Knjiga sažetaka. 2012. (poster,sažetak,znanstveni).

Tršek D, Starčević D, Hašpl M, Kunac N, Medančić N. Artroskopsko šivanje meniska. Kongres
hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa. Knjiga sažetaka. 2012. (poster,sažetak,znanstveni).

Klobučar H, Medančić N, Kunac N, Čičak, N. Kada učiniti tenodezu ili tenotomiju duge glave bicepsa
kod artroskopske rekonstrukcije rotatorne manšete. Kongres hrvatskog udruženja ortopeda i
traumatologa. Knjiga sažetaka. 2012. (poster,sažetak,znanstveni).

Klobučar H, Kunac N, Sekušak I, Čičak N. Traumatske i degenerativne rupture rotatorne manšete.
Rezultati liječenja šest mjeseci nakon artroskopske rekonstrukcije. Kongres hrvatskog udruženja
ortopeda i traumatologa. Knjiga sažetaka. 2012. (poster,sažetak,znanstveni).

Kunac N, Medančić N, Starčević D, Hašpl M. Endoscopic treatment of the external snapping hip
syndrome- new surgical technique. European society of sports traumatology, knee surgery and
arthroscopy 2012. (poster, sažetak, znanstveni)
 

Radovi u CC časopisima

Filipec Kanizaj T, Kunac N. Helicobacter pylori: Future perspectives in therapy reflecting three decades of experience. World J Gastroenterol. 2014 Jan; 20(3).


Kongresna priopćenja

  1. Kunac N. Prikaz slučaja akutnog zatajenja jetre. Godišnji sastanak Hrvatskog gastroenterološkog društva, Vodice 2013. Usmena prezentacija.

  2. Kunac N, Premužić Meštrović I, Zeljko HM, Letilović T, Počanić D, Kranjčević S, Kozmar D. Pulmonary embolism after coronary angiography with femoral approach. 3rd Dubrovnik cardiology highlights 2013. Poster prezentacija.

 

 

MATIJA MARKOVIĆ

Letilović T, Marković M, Kozmar D, The “Double” CTO Case – abstract persented at The 61st ESCVS
Dubrovnik 2012

Premuzic Mestrovic I, Kozmar D, Kranjcevic S, Pocanic D, Letilovic T, Jerkic H et al. Ventricular
fibrillation in an elder patient white Wolff-Parkinson-White syndrome. Cardiologia Croatica.
2012;7(Suppl 1):28., kongresni sažetak
 

Marković, Matija; Gredelj Šimec, Njetočka; Letilović, Tomislav; Planinc-Peraica, Ana; Ostojić Kolonić, Slobodanka.
Left ventricular mycotic mass and diffuse mycotic myocarditis in a patient with hemophagocytic syndrome — case report.
Cardiologia Croatica. 8 (2013) , 5-6; 208-208 – Poster

Prkačin, Ingrid; Marković, Matija; Cavrić, Gordana; Vidjak, Vinko.
Successful treatment of resistant hypertension with renal denervation treatment in a patient with multiple morbidities including multivessel atherosclerotic disease, chronic kidney disease, and glucose intolerance.
Neurologia Croatica. 62 (2013), Supp.2; 11-13

 

 

MARIO STIPINOVIĆ

Jerkic H. , Stipinovic M. , Zaja N. , Mandic D. , Pocanic D. , Kozmar D., et al. POVEZANOST
UČINKOVITE DOZE STATINA I PERIPROCEDURALNE OZLJEDE MIOKARDA U BOLESNIKA SA
STABILNOM KORONARNOM BOLESTI.Cardiol Croat. 2012; 7(Suppl 1): p 33. kongresni sažetak

Stipinović M., Kaić G., Matijević F., Ostojić Kolonić S., Gredelj Šimec Nj., Planinc-Peraica A., et al.
IMUNOPROLIFERATIVNA BOLEST S LIMFOPLAZMOCITOIDNOM DIFERENCIJACIJOM - PRIKAZ
SLUČAJA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA. Lijec vjesn. 2012.; godište 134 ; (Supl. 2):p 157-157.
kongresni sažetak

 


MARTINA ZELJKO

Pećina-Šlaus N, Zeljko M, Pećina HI, Nikuševa Martić T, Bacić N, Tomas D, et al. Frequency of loss
of heterozygosity of the NF2 gene in schwannomas from Croatian patients. Croat Med J. 2012 Aug;
53(4);321-7., znanstveni rad

Premužić Meštrović I, Kozmar D, KranjčevićS, Počanić D, Letilović T, Jerkić H, et al. Ventricular
fibrillation in an elderly patient with Wolff-Parkinson syndrome. Cardiol Croat. 2012; 7(Suppl 1): 28-29.,
kongresni sažetak

Zeljko M. Analiza gena i proteina E-kadherina (CDH1) i beta-katenina (CTNNB1) u metastazama
u mozgu [dissertation]. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2012. 101 p., doktorska
disertacija

Zavod za hematologiju

 

Dobrodošli na web-stranicu Zavoda za hematologiju Kliničke bolnice Merkur!

 

Našim bolesnicima pružamo kvalitetnu  kliničku skrb prema načelima dobre kliničke prakse i prema smjernicama dijagnostike i liječenja prihvaćenim u nas i u svijetu.

U našem Zavodu uz nas se educiraju liječnici interne medicine i specijalizanti uže specijalnosti hematologije prema za to prihvaćenim smjernicama.  

Naš Zavod je jedan od vodećih hematoloških centara u Republici Hrvatskoj, centar u kojem  se hematološki bolesnici liječe transplantacijom perifernih matičnih stanica (autolognom i alogeničnom od srodnog davatelja).

Na ovoj stranici informirat ćemo Vas o našem radu.

Navedeni su brojevi telefona na koje nas možete nazvati i e-mail adresa na koje nam možete poslati pitanja.

 

Cilj tima Zavoda za hematologiju KB Merkur je omogućiti pacijentima da termin za 1. pregled dobiju unutar mjesec dana.

Ako niste dobili termin u tom roku, molimo Vašeg liječnika obiteljske medicine ili Vas, da nas nazovete radnim danom (najbolje u 8 sati) na broj: 01/ 2253 256, ili 2253 222, ili 2253 224

 

 

Liječnik obiteljske medicine Vas je uputio na pregled hematologu?
Potrebna Vam je dodatna hematološka obrada?
Upućeni ste na bolničko liječenje na Hematološki odjel?

 

 

 

TIM HEMATOLOGIJE

 

Pročelnica Zavoda: Prof. dr. sc. Slobodanka Ostojić Kolonić, dr. med.
telefon: 01/2431-393
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zamjenica pročelnice Zavoda: Prof. dr. sc. Ana Planinc-Peraica, dr. med.

Glavna  sestra Zavoda: Ljiljana Pomper, dipl. ms.
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



1.Odjel kliničke hematologije

Voditeljica: Prof. dr. sc. Ana Planinc Peraica, dr. med.
Glavna sestra: Suzana Špiček, bacc. ms.

2.Odjel za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica i intenzivne kemoterapije

Voditeljica: Prim. dr. sc. Delfa Radić-Krišto, dr. med.
Glavna sestra : Ruža Jakovac, bacc. ms.
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

3. Dnevna bolnica i Poliklinika

Voditeljica: Prof. dr. sc. Ana Planinc Peraica, dr. med.
Glavna sestra: Sanja Mudražija, bacc. ms.

Liječnici Zavoda za hematologiju:
dr.  Inga Mandac Rogulj
                 kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
dr. sc. Marko Martinović, dr. med.
dr. sc. Njetočka Gredelj Šimec, dr. med.



Liječnici na specijalizaciji:

dr. Bojana Aćamović Stipinović
dr. Martina Bogeljić Patekar
dr. Vibor Milunović
dr. Viktor Zatezalo
dr. Karla Mišura



Medicinske sestre i tehničari Zavoda za hematologiju


1.    Odjel za kliničku hematologiju
Nevenka Dubrović, ms.
Milka Farkaš, ms.
Vedran Kvesić, med. tehn.
Marija Smiljanić, ms.
Zvijezdana Vukorepa, ms..
Sanja Zubak, bacc. ms.
Emilija Frančić, bacc. ms.
Marijana Odobašić, ms.
Nataša Peter, ms.
Vesna Ostojić, pomoćna djelatnica u zdravstvu


2.    Odjel za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica i intenzivnu kemoterapiju
Suzana Blažević, ms
Tanja Kotarski, ms
Marina Krpečanec, ms.
Katica Petković, ms.
Ivanka Šikić, ms.
Mara Vukelić, ms.
Ivana Životić, ms.


3.    Dnevna bolnica i Poliklinika
Ivanka Kunić, ms.
Sanela Zemljak, bacc. ms.

 

 

 

DIJELOVI ZAVODA

Hematološki odjel
radno vrijeme liječnika: 8 do 16 sati
telefon: 2253-222 liječnici, 2253-224 sestre

 

Odjel za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica i intenzivne kemoterapije
radno vrijeme liječnika: 8 do 16 sati
telefon: 2253–223 ili 2431-412- liječnici i sestre

Dnevna bolnica i Poliklinika
radno vrijeme 7 do 19 sati
telefon: 2253-237

 

 

 

DJELATNOST ZAVODA

 

Naš tim specijaliziran je za liječenje bolesnika s dijagnozom:

  • Akutne leukemije
  • Aplastična anemija
  • Kronična limfocitna leukemija
  • Limfomi: ne-Hodgkinov, Hodgkinov
  • Plazmastanične diskrazije (multipli mijelom, monoklonalna gamapatija neodređenog značenja)
  • Mijelodisplastični sindrom
  • Mijeloproliferativni sindromi (kronična mijeloična leukemija, policitemija rubra vera, esencijalna trombocitoza, ostale Philadelphia kromosom negativni mijeloproliferativni poremećaji)
  • Nemaligne hematološke bolesti (anemije, trombocitopenije, leukopenije)


Hematološke ambulante su najčešće prva stanica Vašeg susreta s hematologom.

Nakon razgovora, pregleda i dijagnostičke obrade, koji će dovesti do dijagnoze hematološkog poremećaja, donijet će se odluka : o daljnjem praćenju u hematološkoj ambulanti ili o  dodatnoj obradi  i  liječenju  na hematološkom odjelu ili u Dnevnoj bolnici.

Na Odjelu za hematologiju  provodi se dijagnostička obrada i stacionarno liječenje bolesnika s hematološkim bolestima. Liječenje se provodi različitim protokolima kemoterapije u skladu s međunarodno priznatim i preporučenim smjernicama liječenja uz usku suradnju s internistima drugih subspecijalnosti, kirurzima, neurolozima/neurokirurzima, radioterapeutima, radiolozima, patolozima, citolozima, citogenetičarima, molekularnim biolozima, rehabilitatorima.

Zavod za hematologiju jedan je od vodećih centara za liječenje transplantacijom krvotvornih matičnih stanica, autolognim  i alogeničnim (od srodnog podudarnog davatelja). Prva alogenična transplantacija izvedena je 1992., godine, a  autologna 1993. godine. U Zavodu za hematologiju do sada je autolognom i alogeničnom transplantacijom liječeno više od  530 bolesnika.

U posljednjih nekoliko godina u starijih se bolesnika provodi liječenje alogeničnom transplantacijom uz primjenu manje intenzivne kemoterapije (reduced intensity conditioning = RIC), čime se smanjuje neposredna toksičnost pripreme.
 
Zavod za hematologiju  akreditirani je Centar Europske grupe za transplantaciju matičnih stanica za liječenje transplantacijom od srodnog davatelja, a u postupku je akreditacija za transplantaciju od nesrodnog podudarnog davatelja.

U Dnevnoj bolnici Zavoda za hematologiju provodi se gotovo sveukupna  dijagnostička obrada i  raznovrsni oblici liječenja  bolesnika koji boluju od hematoloških bolesti.
Putem Dnevne bolnice  obavlja se kompletni klinički pregled, laboratorijska dijagnostika uz dodatne metode kao što su protočna citometrija i lančana reakcija polimeraze,  zatim radiološka, MSCT i ultrazvučna dijagnostika, NMR, te  ugovaranje PET-CT dijagnostike. Ovdje se obavljaju  citološke punkcije i punkcije pod kontrolom UZV,  kao i punkcije koštane srži i biopsije kosti.

U Dnevnoj bolnici se provodi citostatsko  i imunomodulatorno liječenje prema različitim terapijskim protokolima. Provodi se transfuziološko liječenje, venepunkcije, intravenska nadoknada željeza, nadoknadno enzimsko liječenje kao i  mnogobrojni drugi oblici liječenja.

Osim navedenog, u Dnevnoj bolnici se vrše pregledi i dijagnostička obrada zdravih donora matičnih hematopoetskih stanica, primjenjuje se  faktor rasta  granulocita prije postupka sakupljanja matičnih stanica, kao i kontrola bolesnika nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica te postupak transfuzije donorskih limfocita.

 

Nastavno-istraživačka djelatnost


Na Zavodu se održava i nastava za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (diplomski i poslijediplomski studij) te za studente Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i srednjih medicinskih škola.

Naši liječnici sudjeluju kao nastavnici na brojnim poslijediplomskim tečajevima prve kategorije  u edukaciji specijalista interne medicine, transfuziologa i liječnika obiteljske medicine.

Mišljenja smo da je za dobru kliničku praksu, zadovoljstvo bolesnika i prijenos znanja budućim generacijama, ključan timski rad svakog člana Zavoda.
U Zavodu se provodi i znanstveno-istraživački rad iz područja hematologije, u sklopu projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kao i u okviru izrade diplomskih radova, doktorskih disertacija i kliničkih farmakoloških istraživanja. Edukacija zaposlenika našeg Zavoda je jedan od prioriteta te se tijekom godine naši hematolozi i medicinske sestre usavršavaju na brojnim stručnim i znanstvenim kongresima, skupovima, simpozijima i tečajevima. Neki od naših hematologa su boravili na edukaciji u trajanju od nekoliko mjeseci na vodećim hematologijama u inozemstvu.

 

 

 

SESTRINSTVO

 

O NAMA
POVIJEST SESTRINSTVA ZAVODA ZA HEMATOLOGIJU
STRUČNE AKTIVNOSTI I EDUKACIJA

 

O NAMA

Medicinske sestre i tehničari Zavoda za hematologiju su dio tima, koji zajedno s liječnicima i ostalim suradnicima, pruža visoko kvalitetnu skrb o bolesnicima, za vrijeme dijagnostike i liječenja hematološke bolesti, kao i tijekom  oporavka.

U središtu pozornosti medicinske sestre je bolesnik, aktivni sudionik u liječenju, što  zahtijeva individualni, holistički pristup. Takav pristup temelji se na pravovremenoj i sveobuhvatnoj brizi za bolesnika, pružanju informacija i savjeta bolesniku i njegovoj obitelji, emocionalnoj potpori i ohrabrenju.

Medicinske sestre i tehničari Zavoda za hematologiju su dobro educirani, usko specijalizirani i motivirani za rad s hematološkim bolesnicima. Oni skrbe o bolesnicima kontinuirano, educiraju bolesnika i obitelj o tome što mogu očekivati  za vrijeme liječenja, te nakon otpusta iz bolnice, kako spriječiti i ublažiti moguće neželjene pojave liječenja i kako postići što bolju kvalitetu života. Na taj način bolesnik osjeća da je kvalitetno zbrinut, a bolničku sredinu doživljava kao ugodno i sigurno mjesto.

 

 

 

INFORMACIJE ZA BOLESNIKE I POSJETITELJE

 

 

KONTAKT