Sveučilišna klinika za dijabetes i endokrinologiju
Predstojnik
izv. prof. prim. dr. sc. Dario Rahelić, dr.med., uži specijalist endokrinologije i dijabetologije
O klinici
- Klinika započinje s radom 1927.god u sklopu interne klinike Rebro.
- 1935.god. započela je proizvodnja inzulina u sklopu Škole narodnog zdravlja i Centralnog higijenskog zavoda.
- 1940. god. osnovano je prvo savjetovalište za dijabetes u gradu Zagrebu i ovom dijelu Europe koji se kasnije razvija u Centar za dijabetes.
- Od 1955 do 1965 god. Centar za dijabetes djeluje u prostorijama Traumatološke bolnice u Draškovićevoj ulici.
- 1961 god. Centar za dijabetes postaje odsjek Klinike za unutarnje bolesti Opće bolnice „Ozren Novosel“.
- 1965-1987 Centar za dijabetes djeluje u Petrinjskoj ulici.
- 1967.god. održan je Prvi jugoslavenski simpozij o dijabetesu.
- Krajem 1970. godine Zavod mijenja ime u Zavod za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma „Vuk Vrhovac“ i postaje jedan od zavoda Medicinskog fakulteta. Iste godine Zavod počinje voditi republički registar za oboljele od šećerne bolesti.
- 1971 god. Zavod dobiva status znanstvene ustanove te je upisan u registar znanstvenih ustanova Hrvatske.
- 1972 god. Zavod počinje izdavati medicinski časopis Diabetologia Croatica.
- 1981 god Zavod postaje suradna ustanova SZO.
- 1982 prof.dr. Zdenko Škrabalo izabran je za potpredsjednika internacionalne dijabetičke organizacije.
- 1985 započinje izgradnja, a 1987. god je i otvorena nova zgrada Zavoda. Iste godine Zavod „Vuk Vrhovac“ postaje samostalna radna organizacija odvojivši se od kliničke bolnice „Ozren Novosel“.
- 1988 Zavod je suosnivač st. Vincent Europske deklaracije.
- 1990. god postaje referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske.
- 1991. god „Hrvatski model“ zaštite bolesnika od šećerne bolesti službeno je prihvaćen od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedinstven model u Europi.
- 1997 god I. hrvatski dijabetološki kongres. Iste godine ustanova je imenovana Sveučilišnom klinikom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.
- 2004 god Klinika dobiva certifikat kvalitete ISO 9001:2000.
- 2010 odlukom ministra zdravstva Klinika se pripaja KB Merkur.
Zavodi
| Ambulanta | Radno vrijeme |
|---|---|
Hitna trijažna ambulanta |
svaki dan: 00.00-24.00 |
Dijabetologija 1 |
PON-PET 07:30-20:00 |
Dijabetologija 2 |
PON-PET 07:30-20:00 |
Endokrinologija/Dijabetologija |
PON-PET 07:30-20:00 |
Ambulanta za ginekološku endokrinologiju |
UTO-ČET 08:00-09:00, 15:30-16:30 – svaki drugi tjedan |
Andrologija |
PON, UTO, PET 07:30-09:00, 14:00-15:30 – svaki drugi tjedan |
Ambulanta za dijabetičko stopalo |
PON-PET 07:40-19:00 |
UZV štitnjače |
PON 15:00 – 18:00, UTO-PET 08:00 – 11:00 |
Kardiologija – Angiologija |
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-20:00 – svaki drugi tjedan |
Kardiologija – dijabetologija |
PON-PET 07:30-15:00 |
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – UZV srca |
PON-PET 11:00-12:00 |
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – ergometrija |
PON-PET 10:00-11:00 |
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter EKG |
PON-PET 07:30-13:00 |
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter EKG 48H |
PON, SRI 08:00-09:00 |
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter RR |
PON-PET 09:00-13:30 |
Ambulanta – Dijabetologija trudnice |
PON-PET 07:30-09:00 |
Neurološka ambulanta 2 |
PON-PET 07:30-13:00, 14:00-20:00 – svaki drugi tjedan |
Neurološka ambulanta 3 |
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan |
Neurološka ambulanta 4 |
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan |
Imunološko-reumatološka ambulanta |
SRI-ČET 08:00-14:00 |
Psiholog 1 |
PON-PET 08:30-13:30, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan |
Psiholog 2 |
PON-PET 08:30-13:30 |
Oftalmološka ambulanta 1 |
PON, UTO 12:00-20:00, SRI – PET 07:30-15:30 |
Oftalmološka ambulanta 3 |
PON–PET 07:30-15:30 |
Hitna trijažna ambulanta
svaki dan: 00.00-24.00
Dijabetologija 1
PON-PET 07:30-20:00
Dijabetologija 2
PON-PET 07:30-20:00
Endokrinologija/Dijabetologija
PON-PET 07:30-20:00
Ambulanta za ginekološku endokrinologiju
UTO-ČET 08:00-09:00, 15:30-16:30 – svaki drugi tjedan
Andrologija
PON, UTO, PET 07:30-09:00, 14:00-15:30 – svaki drugi tjedan
Ambulanta za dijabetičko stopalo
PON-PET 07:40-19:00
UZV štitnjače
PON 15:00 – 18:00, UTO-PET 08:00 – 11:00
Kardiologija – Angiologija
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-20:00 – svaki drugi tjedan
Kardiologija – dijabetologija
PON-PET 07:30-15:00
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – UZV srca
PON-PET 11:00-12:00
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – ergometrija
PON-PET 10:00-11:00
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter EKG
PON-PET 07:30-13:00
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter EKG 48H
PON, SRI 08:00-09:00
Kardiovaskularna dijagnostika dijabetes – holter RR
PON-PET 09:00-13:30
Ambulanta – Dijabetologija trudnice
PON-PET 07:30-09:00
Neurološka ambulanta 2
PON-PET 07:30-13:00, 14:00-20:00 – svaki drugi tjedan
Neurološka ambulanta 3
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan
Neurološka ambulanta 4
PON-PET 07:00-13:00, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan
Imunološko-reumatološka ambulanta
SRI-ČET 08:00-14:00
Psiholog 1
PON-PET 08:30-13:30, 14:00-19:00 – svaki drugi tjedan
Psiholog 2
PON-PET 08:30-13:30
Oftalmološka ambulanta 1
PON, UTO 12:00-20:00, SRI – PET 07:30-15:30
Oftalmološka ambulanta 3
PON–PET 07:30-15:30
Vrijeme posjeta
| Odjel | Vrijeme posjeta | Kontakt |
|---|---|---|
Zavod za šećernu bolest | 16 – 17h |
Djelatnici
Projekti pri Ministarstvu znanosti i tehnologije
Program: Hrvatski model - model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj (2007-2012)
Voditelj: Željko Metelko
Voditelj: Željko Metelko
Multidisciplinarni pristup osobama sa šećernom bolešću preduvjet je za optimaliziranje kliničke skrbi i smanjivanje rizika komplikacija u ovoj skupini kroničnih bolesnika. Pretpostavlja se da će se objedinjavanjem epidemiološkog, biomedicinskog i psihosocijalnog istraživačkog pristupa doprinijeti boljem razumijevanju kompleksne etiologije komplikacija šećerne bolesti, te ostvariti pozitivan učinak na njihovu prevenciju i liječenje. Ciljevi programa su: 1.Utvrditi učestalost kasnih komplikacija šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj, uključujući retinopatiju, nefropatiju, komplikacije na miokardu, cerebrovaskularne komplikacije, komplikacije na perifernim krvnim žilama udova, perifernu neuropatiju i visceralnu neuropatiju. 2. Unaprijediti prepoznavanje depresije kao rizičnog čimbenika za razvoj komplikacija, te utvrditi učinke psihoedukacijske intervencije na psihološke i medicinske ishode liječenja u depresivnih bolesnika sa šećernom bolešću 3. Utvrditi u kojoj je mjeri razina adiponektina i upalnih čimbenika povezana s nastajanjem kasnih dijabetičkih komplikacija, poglavito nefropatije, te ispitati učinke terapijskih intervencija na vrijednosti upalnih čimbenika i adiponektina, biljege bubrežne funkcije i metaboličkog sindroma, te pokazatelje regulacije glikemije.
Rezultati će se prikupljati u okviru Hrvatskog modela zdravstvene zaštite bolesnika – funkcionalne mreže zdravstvenih ustanova koja obuhvaća referentni centar za šećernu bolest- Kliniku Vuk Vrhovac, regionalne centre za dijabetes u Zagrebu, osijeku, Splitu i Rijeci, županijske centre za dijabetes, te liječnike obiteljske medicine povezane sa županijskim centrima. Mreža omogućava kontinuirani protok informacija, te je rezultirala uspostavljanjem CroDiabNET-a i CroDiabWEB-a registra za šećernu bolest Republike Hrvatske. Rezultati će se provjeravati sustavnom provjerom kvalitete podataka, te statističkim postupcima koji su uvriježeni u epidemiološkim, biomedicinskim i psihološkim istraživanjima. Program istražuje različite aspekte komplikacija šećerne bolesti koje prema podacima istraživanja, impliciraju enormne osobne, socijalne i ekonomske posljedice. Uključena istraživanja unaprijedit će kvalitetu podataka u ovom području, promovirati biopsihološki pristup osobama sa šećernom bolešću i istražiti nedostatno razjašnjene rizike za razvoj mikrovaskularnih komplikacija. Uključene terapijske intervencije hipotetski će modificirati čimbenike rizika komplikacija.
Projekt: Uloga adiponektina i upalnih čimbenika u razvoju komplikacija šećerne bolesti (2007-2012)
Voditelj: Spomenka Ljubić
Voditelj: Spomenka Ljubić
Adiponektin i upalni čimbenici su u negativnoj korelaciji te se sniženje adiponektina i povišena razina upalnih čimbenika veže uz nastanak endotelne disfunkcije, komplikacija šećerne bolesti i inzulinsku rezistenciju. Angiotenzin II je važan u regulaciji tlaka i nastanku nefropatije, dijelom zbog utjecaja na razinu upalnih čimbenika i adiponektina. Inhibitori renin-angiotenzinskog sustava (RAS) važni su u regulaciji tlaka, ali i zbog djelovanja na upalne čimbenike i adiponektina. Istraživanje će obuhvatiti 180-200 bolesnika s tipom 1 i 2 šećerne bolesti, u dobi od 18-70 godina, oba spola. Studija će biti otvorena, prospektivna, radomizirana, ukupnog trajanja 3 godine. Na početku istraživanja, nakon 3, 6, 12, 18 i 24 mj. bit će određene vrijednosti: adiponektina i upalnih čimbenika (C-reaktivnog proteina, fibrinogena i homocisteina). Vrijednosti će biti korelirane s vrijednostima glikoziliranog hemoglobina, glikemije postprandijalno, trajanja šećerne bolesti, krvnog tlaka, biljega bubrežnog oštečenja (ekskrecije albumina u urinu, albuminsko/kreatininskog omjera i klirensa kreatinina), lipida (LDL kolesterola, HDL kolesterola i triglicerida, aterogenog indeksa plazme i LDL/HDL omjera) te biljezima metaboličkog sindroma (indeksom tjelesne mase, AST, ALT, gama-GT, leukocitima i mokraćnom kiselinom). Zbog uloge u metabolizmu lipida bit će određene vrijednosti pseudokolinesteraze i paraoksonaze i učinjena genotipizacija paraoksonaze. Bolesnici će biti radomizirani u skupine liječene: rosiglitazonom, inhibitorima RAS (losartanom, telmisartanom, lisinoprilom), statinima (atorvastatinom, simvastatinom, pravastatinom) te gemfibrozilom. Cilj istraživanja je utvrditi povezanost adiponektina i upalnih čimbenika s drugim čimbenicima endotelnog oštećenja, biljezima bubrežnog oštećenja i metaboličkog sindroma te utvrditi utjecaj rosiglitazona, inhibitora RAS, statina i gemfibrozila na vrijednosti adiponektina i upalnih čimbenika, vrijednosti čimbenika endotelnog oštećenja, biljege bubrežnog oštećenja i metaboličog sindroma. Utvrdit će se povezanost lipida i serumskih esteraza te utjecaj statina i gemfibrozila na njihovu razinu. Utvrdit će se vrijednosti i uloga adiponektina u osoba s tipom 1 i 2 šećerne bolesti. Istraživanje će rezultirati novim spoznajama o ulozi upalnih čimbenika i adiponektina u nastanku endotelnog oštećenja i dijabetičke nefropatije. Utvrdit će se vrijednost rosiglitazona, inhibitora RAS, statina i fibrata u nastanku endotelnog oštećenja.
Projekt: Ispitivanje učestalost kroničnih komplikacija šećerne bolesti u R Hrvatskoj (2007-2012)
Voditelj: Željko Metelko
Voditelj: Željko Metelko
Određivanje učestalosti šećerne bolesti i njenih komplikacija neophodni su preduvjeti za implementaciju nacionalnih smjernica dijagnostike i liječenja osoba sa šećernom bolešću. Učestalost šećerne bolesti u RH iznosi 6,1% za dobnu skupinu od 18 do 65 godina, odnosno 8,52 % za dobnu skupinu stariju od 18 godina. Kontinuiranom edukacijom i unapređenjem zdravstvene zaštite smanjuje se učestalost akutnih komplikacija, za razliku od kroničnih komplikacija koje su u neprestanom porastu usporedo s produženim trajanjem života. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) šećerna bolest i komplikacije su na 5 mjestu uzroka smrtnosti. Podaci o kasnim komplikacijama šećerne bolesti u RH nedostaju. Ciljevi projekta su utvrđivanje učestalosti kroničnih komplikacija šećerne bolesti i usporedba dobivenih podataka s drugim svjetskim rezultatima. Hipoteza predloženog projekta je da je u više od 40 % osoba sa šećernom bolešću razvijena jedna ili više dijabetičkih komplikacija koje su postale veći zdravstveni problem od osnovne bolesti. Prikupljanje podataka: CroDiabNET je računalni program koji se koristi u većini županijskih centara za dijabetes u Hrvatskoj. Koristi se u svakodnevnom radu uz istovremeno upisivanje podataka za Registar za dijabetes RH. S obzirom da liječnici obiteljske medicine (OM) nisu neposredno uključeni u CroDiabNET, uspostavljena je obavezna registracija osoba sa šećernom bolešću u njihovim ambulantama (NN 28/05, NN 58/05, NN 04/06) korištenjem CroDiabWEB-a ili tiskanih obrazaca. Registar se redovito dopunjuje podacima registra umrlih, kao i registra zdravstvenih djelatnika. Podaci koji se prikupljaju usklađeni su s europskom strategijom St. Vincent deklaracije u suradnji s Internacionalnom federacijom za dijabetes za europsku regiju i SZO-Regionalni uredom za Europu . Očekuju se podaci o učestalosti kasnih komplikacija šećerne bolesti (mikroangiopatije, makroangiopatije, neuropatije te kvalitete života) za ukupnu populaciju te populaciju regionalnih, županijskih, i drugih centara za dijabetes. Rezultati će se provjeravati usporedbom s drugim specifičnim registrima koji se granično preklapaju u podacima, te podacima vitalne statistike. Važnost rezultata predloženog ispitivanja je u određivanju posebnosti zdravstvene zaštite na nacionalnoj osnovi kao i za pojedine regije i županije RH. Analizom prikupljenih podataka omogućit će se racionalna, svrsishodna i sveobuhvatna intervencija uz odgovarajući cost-benefit.
Projekt: Učinci psihoedukacije na ishode liječenja u depresivnih dijabetičkih bolesnika (2007-2012)
Voditelj: Mirjana Pibernik-Okanović
Voditelj: Mirjana Pibernik-Okanović
Bolesnici sa šećernom bolešću i depresijom čine značajnu i zdravstveno vulnerabilnu podskupinu dijabetičkih bolesnika. Učestalost depresije u dijabetesu je dvostruko veća nego u općoj populaciji. Depresija se u dijabetičkih bolesnika povezuje s nedostatnim samozbrinjavanjem bolesti, lošom glikemijskom kontrolom i povećanim rizikom za razvoj dijabetičkih komplikacija. Istraživanja pokazuju da se u kliničkoj praksi dijagnostički prepoznaje samo polovina depresivnih dijabetičkih bolesnika, te da se <25% ispravno liječi. Ciljevi predloženog istraživanja su: 1. Unaprijediti prepoznavanje depresije u bolesnika sa šećernom bolešću uz pomoć jednostavnog postupka screeninga 2. Ispitati utjecaj psihoedukacijske intervencije na spremnost bolesnika za liječenje depresije i tijek bolesti 3. Utvrditi dugoročne učinke psihoedukacije na depresivne simptome i glikemijsku kontrolu. Bolesnici u kojih se utvrde depresivni simptomi indikativni za depresiju rasporedit će se u okviru randomiziranog kontroliranog istraživanja u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Intervencijska skupina bit će uključena u psihoedukacijski postupak, a kontrolna nastaviti uobičajeni dijabetološki tretman uz informaciju o mogućnostima liječenja depresije. Psihoedukacijska intervencija obuhvaćat će tri interakcijska grupna sastanka, te priručnik za bolesnike o samopomoći pri ovladavanju depresijom. Na početku istraživanja primijenit će se upitnici o emocionalnom stanju bolesnika (depresivnost, stres uvjetovan dijabetesom, kvaliteta života) i samozbrinjavanju šećerne bolesti, te prikupiti relevantni biomedicinski podaci (glikemijska kontrola, komplikacije, fizički ko-morbiditet) Psihološke varijable i glikemijska kontrola retestirat će se nakon šest mjeseci i godinu dana. Primarni ishodi istraživanja su depresivni simptomi i stres uvjetovan dijabetesom, a sekundarni samozbrinjavanje bolesti, glikemijska kontrola i percipirana kvaliteta života. Za otkrivanje klinički razložnih razlika između skupina u depresivnim simptomima u svaku je potrebno uključiti 165 bolesnika (alfa=.05 snaga 90%). Razlike među skupinama analizirat će se t-testom (dvosmjernim) i analizom varijance. Pretpostavlja se da će bolesnici intervencijske skupine nakon 6 i 12 mjeseci imati bolje psihološke i biomedicinske pokazatelje. Predložena studija je sukladna aktualnom trendu psihološkog istraživanja u dijabetesu. Temelji se na jednostavnoj intervenciju s kojom se može obuhvatiti veliki broj bolesnika.
Projekt: Metabolički sindrom u šećernoj bolesti tipa 1 (2007-2012)
Voditelj: Lea Smirčić-Duvnjak
Voditelj: Lea Smirčić-Duvnjak
Od metaboličkog sindroma boluje oko 30% opće populacije. Njegov temeljni značaj je identifikacija osoba s povišenim rizikom razvoja kardiovaskularnih incidenata i šećerne bolesti tipa 2. Učestalost i značaj metaboličkog sindroma u oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 nisu sustavno istraživani. U tih je bolesnika u središtu znanstvenog i stručnog interesa prevencija komplikacija, poglavito dijabetičke nefropatije, glavnog uzroka terminalnog zatajenja bubrega i smrtnog ishoda, i retinopatije, glavnog uzroka sljepoće. Do sada objavljeni rezultati ukazuju da je učestalost metaboličkog sindroma u šećernoj bolesti tipa 1 veća u bolesnika s mikroalbuminurijom i makroalbuminurijom u odnosu na one s normoalbuminurijom. Obzirom da oštećenje bubrega povećava rizik kardiovaskularne bolesti, inzulinska rezistencija, ključni patofiziološki čimbenik metaboličkog sindroma, mogla bi predstavljati poveznicu dijabetičke nefropatije i kardiovaskularnih bolesti. Inzulinska rezistencija, uzrokuje endotelnu disfunkciju i korelira s markerima upale i endotelne disfunkcije, čija je razina, prema dostupnim podacima, povišena u bolesnika s šećernom bolešću tipa 1 i dijabetičkom nefropatiijom. Svrha ovog istraživanja je utvrditi učestalost metaboličkog sindroma u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1 i njegovu povezanost s nastankom dijabetičke nefropatije i retinopatije. Pretpostavlja se da je učestalost ovog sindroma veća u bolesnika s dijabetičkom nefropatijom u odnosu na one bez nefropatije, u bolesnika s retinopatijom u odnosu na one bez dijabetičke retinopatije, te u bolesnika s prisutne obje mikrovaskularne komplikacije u odnosu na one s jednom komplikacijom. Učestalost kardiovaskularnih bolesti među bolesnicima s šećernom bolešću tipa 1 i dijabetičkom nefropatijom, vjerojatno je veća u onih s metaboličkim sindromom u odnosu na bolesnike bez ovog sindroma. U bolesnika s nereguliranom glikemijom i dužim trajanjem bolesti očekuje se veća učestalost metaboličkog sindroma. Izračunati će se korelacija pojedinih sastavnica metaboličkog sindroma, indeksa inzulinske rezistencije (eGDR), CRP-a, interleukina-6 i homocisteina s razinom albumina u 24h urinu, retinopatijom, HbA1c i dužinom trajanja šećerne bolesti. Dijagnozom metaboličkog sindroma u bolesnika s šećernom bolešću tip 1 identificirat se osobe povišenog rizika za nastanak mikrovaskularnih komplikacija, čiji se nastanak može spriječiti liječenjem inzulinske rezistencije.
Suradnja s uglednim ustanovama u svijetu
dr. Gojka Roglić
prof. Vladimir Vuksan, prof. Mladen Vranić
Per-Henrik Groop, Carol Forsblom
Per-Henrik Groop, Carol Forsblom
Prof Geremia Bolli
prof. dr. William Litchy Minneapolis, USA
prof. dr. Peter J. Dyck Rochester, USA
prof. dr. Dan Ziegler Dusseldorf, Germany
prof. dr. Tjalf Ziemssen Dresden, Germany
Referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske
Suradna ustanova Svjetske zdravstvene organizacije
The International Association of Lions Clubs District 126 – Croatia Diabetes Quality of life Centre, LC Kaptol
