Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli
Informacije za pacijente i posjetitelje
Upute za posjetitelje na Odjelu intenzivne medicine
Posjeta je dozvoljena jednom članu najuže obitelji od 16:00 do 17:00 sati i može trajati do 30 minuta. Zbog opsega posla, hitnih intervencija, pretraga i slično, vrijeme posjeta može biti pomaknuto. Tijekom Vašeg posjeta liječnik će Vam dati informacije o bolesniku. Na dan operacijskog zahvata, posjete nisu dozvoljene.
Ukoliko niste u mogućnosti doći u posjetu, informacije možete dobiti svakim danom telefonskim putem, u vremenu od 16:00 do 17:00 sati.
Informacije daje isključivo liječnik jednom članu najuže obitelji. Telefon za informacije: 01/2253-361 (od 16,00 do 17,00 sati)
| Ambulanta | Radno vrijeme |
|---|---|
Anesteziološka ambulanta |
PON 14:00-18:40, SRI-PET 08:00-14:40 |
Anesteziološka ORL ambulanta |
UTO 14:00-19:00 |
Dnevna bolnica anesteziološka |
SRI 13:00-14:00, ČET 13:00-20:00 |
Ambulanta za liječenje boli |
PON-UTO 12:30-14:20 |
Anesteziološka ambulanta
PON 14:00-18:40, SRI-PET 08:00-14:40
Anesteziološka ORL ambulanta
UTO 14:00-19:00
Dnevna bolnica anesteziološka
SRI 13:00-14:00, ČET 13:00-20:00
Ambulanta za liječenje boli
PON-UTO 12:30-14:20
Vrijeme posjeta
| Odjel | Vrijeme posjeta | Kontakt |
|---|---|---|
Odjel intenzivna | 16 – 17h | 01/2253311, kirurška, 01/2253207 interna, 01/2253202 koronarna |
Odjel intenzivna
16 – 17h
01/2253311, kirurška, 01/2253207 interna, 01/2253202 koronarna
Česta pitanja
Što je anestezija?
Anestezija je postupak kojim se odstranjuju bol i druga neugodna osjećanja tijekom bolnih procedura (operacije, gastroskopije, kolonoskopije, ERCP-a) pri čemu bolesnik može biti pri svijesti ili potpuno nesvjestan. Stoga razlikujemo nekoliko vrsta anestezije:
- lokalna anestezija- površinska blokada živaca koji prenose bol putem kapi, spreja, masti ili injekcije. U ovom obliku anestezije mogu se izvoditi manji ambulantni zahvati.
- regionalna anestezija – anestetik se ubrizgava direktno oko većih živaca, živčanih snopova ili u prostor oko leđne moždine iz kojeg izlaze glavni živci (spinalna, epiduralna anestezija). Ova tehnika se najčešće koristi za operacije na rukama (npr. prijelomi kostiju), nogama (npr. operacije koljena, operacije proširenih vena) i donjem dijelu trbuha (npr. operacije kile, mokraćnog mjehura, ginekološke operacije, “carski rez”). Prilikom regionalne anestezije bolesnici su svjesni, ne osjećaju bol a mogu biti i dodatno sedirani (blago uspavani) kako bi im zahvat protekao što ugodnije. Također je moguće u nekim situacijama (porodna analgezija, velike operacije trbuha) postaviti kateter na leđima u područe epiduralnog prostora što će omogućiti učinkoviti uklanjanje bolova za vrijeme poroda ili za vrijeme i nakon velikih operacija trbuha.
- opća anestezija- stanje je kontrolirane nesvijesti tijekom kojeg bolesnik ne osjeća ništa. Anestetici su lijekovi koji se primjenjuju preko vene ili se udišu kroz pluća u obliku plinova. Stanje nesvijesti je kontrolirano te se po prestanku bolne procedure prekida nakon čega slijedi “buđenje” iz anestezije.
- sedacija- u nekim slučajevima kao što su neugodne pretrage (gastroskopija, kolonoskopija) primjenjuju se male doze anestetika koji pacijente čine opuštenima i smirenima iako svjesnima postupaka oko njih. To je posebno važno ako postupak zahtijeva suradnju od strane pacijenta.
Odabir anestezije uvjetuje vrsta operacije ili dijagnostičkog zahvata te Vaše zdravstveno stanje, no svakako o tome možete porazgovarati s anesteziologom.
Tko primjenjuje anesteziju?
Anesteziju provodi liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Osim primjene anestezije, anesteziolog se tijekom operacije/zahvata brine o Vašim osnovnim životnim funkcijama (rad srca, disanje, rad bubrega), nadoknadi izgubljenih tekućina (infuzije) te krvi i krvnih preparata ukoliko to operacija zahtijeva. Tijekom anestezije se koriste razni aparati kojima se nadgleda i prati rad organa čime se osigurava maksimalna sigurnost za bolesnika koji je u anesteziji. Anesteziologu u sali pomaže anesteziološki tehničar.
Ukoliko Vaše zdravstveno stanje ili obim operacije zahtijeva daljnje praćenje i liječenje u Jedinici intenzivnog liječenja, o Vama će se također brinuti specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
Koji su rizici i moguće komplikacije anestezije?
Kao i svaki drugi postupak u medicini, tako i anestezija nosi određene rizike od neželjenih događaja. No, katkada je teško razlučiti komplikacije koje su vezane uz samu operaciju (komplicirani zahvat ili hitna operacija) ili uvjetovane težinom Vašeg zdravstvenog stanja (srčana ili plućna bolest, šećerna bolest, kemoterapija, prekomjerna tjelesna težina ili pušenje). Moderna anestezija je danas siguran postupak te je smrtnost povezana isključivo s anestezijom rijetka pojava koja se događa u 1-5 slučajeva na milijun učinjenih anestezija.
Uz anesteziju i operacijski zahvat se mogu javiti i neke nuspojave i komplikacije od kojih su neke češće a neke vrlo rijetke:
- češće nuspojave: mučnina i povraćanje, grlobolja, smušenost, nesjećanje na događaje koji su uslijedili neposredno pred anesteziju, bol na mjestu davanja lijeka, drhtanje
- rjeđe nuspojave: upala pluća, bolovi u mišićima, oštećenje zuba, ozljeda usnica ili jezika, problemi vezani uz mokrenje, svjesnost tijekom anestezije, pogoršanje neke od postojećih bolesti, glavobolja
- izuzetno rijetke komplikacije – oštećenje očiju, oštećenje živaca, ozbiljna alergijska reakcija na anestetik
Da bi se mogućnost neželjenih komplikacija svela na najmanju moguću mjeru, potrebno je da točno obavijestite anesteziologa o Vašim bolestima, prijašnjim operacijama, alergijama kao i o lijekovima i biljnim pripravcima koje uzimate. Također, prije dolaska na planiranu operaciju možete određenim postupcima povećati Vašu sigurnost: prestati pušiti, smanjiti tjelesnu težinu, popraviti klimave zube te regulirati Vaše kronične bolesti – povišen krvni tlak, šećernu bolest, bolest pluća,…
Prikrivanje ili pogrešno iznošenje podataka može dovesti do teških i po život opasnih komplikacija!
Što je anesteziološka ordinacija i kako izgleda pregled?
Nakon što je liječnik specijalist (kirurg, ginekolog, urolog…) donio odluku da Vam je potrebno operacijsko liječenje ili dijagnostičko terapijski postupak u anesteziji, uputiti će Vas liječniku obiteljske medicine/ginekologije u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će, temeljem preporuka Radne skupine HLK/HDARIM za Prijeanestezijsku procjenu i pripremu odraslog pacijenta za operacijski zahvat ili dijagnostičko/terapijski postupak, ordinirati određene dijagnostičke pretrage/specijalističke preglede kako bi Vas pripremio za pregled anesteziologa. U anesteziološkoj ambulanti, s ciljem Vaše prijeanestezijske procjene i pripreme za predstojeći zahvat u anesteziji, anesteziolog će utvrditi Vaš perioperacijski, uglavnom srčanožilni rizik s obzirom na prisutnost i težinu Vaših pridruženih bolesti ukoliko ih imate, rizik što ga nosi operacijski zahvat ili dijagnostičko/terapijski postupak (operacijski rizik) te Vaš medicinski status (ASA klasifikacija).
Koje dokumente i nalaze trebam donijeti na pregled anesteziologu?
Prema preporukama, potrebno je donijeti:
- AN-LOM ili AN-GIN obrazac (prijeanestezijski obrazac liječnika obiteljske ili ginekološke medicine) kod svih pacijenata.
- KKS kod svih pacijenata.
- PV, INR kod pacijenata s bolestima bubrega i jetre, pacijenata na antikoagulantnoj terapiji (uključujući alternativne pripravke), anamnestički dobivenih podataka o produljenom krvarenju u osobnoj i obiteljskoj anamnezi te u pacijenata koji će biti podvrgnuti zahvatima srednjeg ili visokog operacijskog rizika (Tablica 1).
- GUK kod pacijenata sa šećernom bolesti, kod pretilih pacijenata (BMI ≥30 kg/m2), te kod pacijenata koji će biti podvrgnuti velikim ortopedskim ili vaskularnim zahvatima (kod pacijenata sa šećernom bolesti mora biti priložen i nalaz HbA1C, starosti unutar 3 mjeseca).
- elektroliti (K, Na) kod pacijenata s bolestima jetre, bubrega i/ili crijeva, te kroničnog uzimanja lijekova i/ili alkohola.
- kreatinin kod kroničnih bubrežnih pacijenata, kroničnih bolesti/stanja koje mogu pogoršati bubrežnu funkciju (npr. srčane bolesti, hipertenzija, šećerna bolest), te kod akutnih bolesti ili drugih stanja koje mogu pogoršati bubrežnu funkciju (npr. dehidracija, primjena nefrotoksičnih lijekova, starija životna dob, pretilost).
- urinokultura kod pacijenata s dizuričnim tegobama, pacijenata koji će biti podvrgnuti urološkim zahvatima i kod trudnica.
- KG i Rh samo za zahvate kod kojih se očekuje veće krvarenja.
- EKG kod postojanja srčanih faktora rizika (Tablica 2) ili su stariji od 65 godina.
- RTG pluća kod pacijenata koji su nedavno preboljeli respiratornu infekciju (donji respiratorni trakt), kod kroničnih plućnih i srčanih pacijenata koji će biti podvrgnuti zahvatima srednjeg ili visokog operacijskog rizika (Tablica 1).
- T3, T4, TSH kod pacijenata sa hipo/hipertireozom.
Na što još trebam obratiti pažnju prije operacije?
- U slučaju postojanja stabilne kronične bolesti ili kod zdravog pacijenta starost laboratorijskih nalaza mora biti do 3 mjeseca, idealno unutar 1 mjesec.
- Pacijenti sa kroničnim bolestima moraju priložiti nalaz kontrolnog pregleda odgovarajućeg specijalista star do 3 mjeseca, uz laboratorijsku ili dijagnostičku obradu kojom se bolest prati. Ako je bolest stabilna po kontrolnom specijalističkom pregledu, urednih laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga, može se pristupiti operacijskom zahvatu.
- Na anesteziološki pregled potrebno je donijeti svu prethodnu medicinsku dokumentaciju (nalaze sistematskih pregleda, otpusna pisma iz bolnice…).
- Prijeanestezijskim pregledom anesteziolog može indicirati dodatne pretrage koje pacijent treba učiniti prije operacijskog zahvata ili dijagnostičko/terapijskog postupka.
Što trebam znati o pripremi dan prije operacije?
Dan prije operacije pregledat će Vas anesteziolog kako bi provjerio eventualne promjene u zdravstvenom stanju i dao završne upute. Nakon 20 sati više ne smijete konzumirati krutu hranu, a bistru tekućinu smijete piti do 4 sata prije operacije. Prije zahvata uklonite sav nakit, šminku, proteze, kontaktne leće, itd. Dobit ćete sedativ, a upute o uzimanju redovnih lijekova dat će Vam anesteziolog.
O zavodu
Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KB”Merkur” svojom djelatnošću pokriva potrebe svih bolničkih operacijskih specijalnosti, dijagnostičkih i terapijskih postupaka i liječenja boli te pruža konzilijarne usluge u cijeloj kliničkoj bolnici.
Anesteziološki postupci provode se u operacijskim dvoranama Klinike za kirurgiju, Klinike za ginekologiju, Zavoda za otorinolaringologiju, Odjela za urologiju te na drugim radilištima izvan operacijskog trakta – u gastroenterološkoj endoskopskoj ambulanti (ERCP, kolonoskopija/gastroskopija), angio dvorani, hitnoj kirurškoj i ginekološkoj ambulanti. U sklopu operacijskog trakta nalazi se soba za poslijeanestezijsku skrb (PACU, post-anesthesia care unit).
Intenzivno liječenje bolesnika vrši se u novom, suvremeno opremljenom Odjelu intenzivne medicine koji ima 15 kreveta, gdje liječimo bolesnike nakon velikih kirurških zahvata kao i one koji zbog svojeg općeg stanja i pridruženih bolesti zahtijevaju posebnu liječničku skrb. U radu našeg Odjela intenzivne medicine uspješno su implementirane vrijednosti moderne intenzivne medicine uz poseban naglasak na kontinuiranoj edukaciji i unaprjeđivanju svakodnevne kliničke prakse.
Zavod sudjeluje i u Programu transplantacije solidnih organa pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske zajedno s ostalim članovima ovog brojnog i iznimno uspješnog tima u KB”Merkur”. Naši su anesteziolozi aktivno uključeni u cjelokupni proces perioperacijske skrbi transplantiranih bolesnika – priprema za uvrštavanje na transplantacijsku listu, vođenje anestezije za iznimno zahtjevni transplantacijski postupak i poslijeoperacijsko intenzivno liječenje. Kao dio specijalističko-polikliničke zdravstvene zaštite djeluje i Anesteziološka ordinacija u kojoj se svakodnevno vrše prijeoperacijski anesteziološki pregledi i konzultacije te Ordinacija za liječenje boli.
U Dnevnoj bolnici provodimo neinvazivne postupke liječenja boli te perioperacijsku optimalizaciju bolesnika. Na Zavodu trenutno je zaposleno 30 specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja od kojih 19 specijalista ima užu specijalizaciju iz intenzivne medicine.
Odjeli
Transfuzijska medicina
Transfuzijska služba u KB Merkur postoji od lipnja 2005. godine kao Bolnička transfuzijska jedinica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu pri Kliničkoj bolnici Merkur kako i danas djeluje u suradnji s Jedinicom za transfuzijsku medicinu. Od 2006.godine transfuziolog je odgovoran za provođenje postupka sakupljanja krvotvornih matičnih stanica iz periferne krvi, leukaferezu kao i pohranjivanje pripravaka krvotvornih matičnih stanica. Leukafereza i pohranjivanje krvotvornih matičnih stanica provodi se na Zavodu za hematologiju Kliničke bolnice Merkur. Dio aktivnosti se obavlja u prostorijama KB Merkur, a dio u HZTM, Petrova 3.
Radno vrijeme: 8.00 do 22.00 Liječnici od 8.00 do 16.00 sati radnim danom. Nakon 22 sata, blagdanima i vikendom bolnica se oslanja na usluge HZTM na lokaciji Petrova 3.
Kontakt osobe
Silvana Jurenec,dr.med.
(tel. 01/2431-390, kućni 151,152)
Martina Lukić,dr.med.
(tel. 01/2431-390, kućni 151,152)
Katalog usluga - popis laboratorijskih pretraga
- imunohematološko prijetransfuzijsko ispitivanje
- krvna grupa
- direktni Coombsov (antiglobulinski) test
- indirektni Coombsov (antiglobulinski) test
- imunohematološka obrada hemolize
- identifikacija eritrocitnih antitijela
- hemolitička bolest novorođenčadi
- heparinom inducirana trombocitopenija-HIT
- anti trombocitna antitijela
- anti leukocitna antitijela
- test agregacije trombocita
- pseudotrombocitopenija
- neonatalna imuna
- trombocitopenija
neonatalna imuna leukopenija
Djelatnici
Znanstveno-nastavne aktivnosti
Stručni i znanstveno-istraživački rad Zavoda ogleda se u znanstvenim radovima objavljenima u indeksiranim znanstvenim časopisima te prezentiranima na brojnim domaćim i inozemnim kongresima. Naši djelatnici redovito pohode većinu relevantnih stručnih skupova i tečajeva u zemlji i inozemstvu gdje stječu nova i usavršavaju već postojeća bogata znanja i vještine iz različitih područja (regionalna anestezija pod kontrolom ultrazvuka, hemodinamsko monitoriranje, zbrinjavanje otežanog dišnog puta, transplantacijska medicina…).
Naši su djelatnici također i članovi uglednih hrvatskih, europskih i svjetskih stručnih udruženja koja okupljaju liječnike specijaliste iz interesnog područja anesteziologije i intenzivne medicine. Na Zavodu se provodi kontinuirana edukacija liječnika kroz stručna predavanja te seminare za specijalizante kao i edukacija specijalizanata anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine iz područja Transplantacijske medicine.
