Elektrofiziologija

Elektrofiziologija je grana kardiologije koja se bavi poremećajima srčanog ritma, tj. aritmijama. Osim medikamentoznog liječenja aritmija, elektrofiziologija se bavi i elektrofiziološkim ispitivanjima. 

Elektrofiziološka ispitivanja su minimalno invazivne procedure koje se koriste za: 

1.  utvrđivanje tipa aritmije u bolesnika sa suspektnom aritmijom tj. simptomima iste (npr. palpitacije, omaglice, gubici svijesti)
2. preciziranja dijagnoze u bolesnika s dokumentiranim aritmijama 
3. elektrofiziološko liječenje aritmija. 

U manjeg broja bolesnika, elektrofiziološka ispitivanja provode se za procjenu rizika životno-ugrožavajućih aritmija.  Elektrofiziološkim ispitivanjem utvrđuje se uzrok, ishodište i mehanizam nastanka aritmije, te najbolji način liječenja iste. 

Elektrofiziološko ispitivanje provodi se u elektrofiziološkoj sali. Samo elektrofiziološko ispitivanje, ili liječenje kada je neivazivnim metodama ranije poznato o kojem tipu aritmije se radi, indicira Vaš nadležni kardiolog – aritmolog ili elektrofiziolog. 

Radi elektrofiziološkog ispitivanja bolesnik se zaprima u bolnicu na dan predviđene procedure. Vaš nadležni kardiolog dati će Vam upute o eventualnoj potrebi prekidanja antiaritmijske terapije prethodno proceduri. Pauze u antikoagulantnoj terapiji u pravilu nisu potrebne, ista se izuzme jedino na jutro prijema u bolnicu ukoliko se terapija uzima dva puta dnevno. Ukoliko terapiju uzimate jednom dnevno ista će vam biti ordinirana nakon procedure. Na dan planirane intervencije potrebno je doći natašte, ali dozvoljeno je piti vodu te uzeti kroničnu jutarnju terapiju. U bolnicu sa sobom uzmite dosadašnju medicinsku dokumentaciju, listu lijekova koje uzimate uz napisane doze lijekova, pribor za osobnu higijenu (četkica za zube, pasta za zube, ručnik, ostalo) te jednu piđamu ili spavaćicu. Najčešće pacijenti predviđeni za elektrofiziološka ispitivanja ostaju hospitalizirani jedan dan, tj. iz bolnice se otpuštaju jutro nakon procedure. Preporučamo tuširanje na jutro prijema u bolnicu. Obzirom da je pristupno mjesto punkcije vena u području prepone, svim bolesnicima obaveza je obrijati prepone, a muškarci su obavezni obrijati i područje prsa. Ukoliko isto ne učinite, naše medicinsko osoblje pomoći će Vam u istom po prijemu na Odjel. 

Sama procedura nije bolna, a izvodi se u lokalnoj anesteziji uz blagu analgo-sedaciju (lijekovi protiv bolova i lijekovi za smirenje). Za vrijeme procedure možete osjetiti nelagodu u području mjesta punkcije (prepona) ili u prsnom košu. Trajanje procedure ovisi o vrsti aritmije te radi li se samo o elektrofiziološkom ispitivanju ili istovremenom ablacijskom liječenju, a varira od 30 minuta do 3 sata. Kako bi ste dobili precizniji odgovor pitajte ovo pitanje nadležnog liječnika koji je indicirao proceduru.  

Za vrijeme procedure bolesnik leži na elektrofiziološkom stolu na leđima, te je od iznimne važnosti ne pomicati se kako bi vizualna slika unutrašnjosti vašeg srca koja se oslikava za vrijeme procedure ostala što vjernija, te kako ne bi bilo potrebe za ponovnim oslikavanjem tj. produženjem procedure.

Po završetku procedure materijali (kateteri) se vade iz tijela, a krvarenje se zaustavlja šavovima ili ručnom kompresijom. Ukoliko se postave šavovi u području prepone, isti se vade sljedeći dan tj. prethodno otpustu iz bolnice. Nakon elektrofizioloških postupaka, bolesnik mora mirovati 4-6 sati, te se samostalno vertikalizira (ustaje) u večernjim satima. 

Drugi dan, prethodno otpustu, medicinska sestra ili liječnik pregledati će mjesto punkcije, a na otpusnom pismu pisati će upute o daljnjoj terapiji te planu prvog kontrolnog ambulantnog pregleda. 

Kao i kod svakog invazivnog postupka, i kod elektrofizioloških postupaka postoje određeni rizici. Moguće komplikacije elektrofiziološkog ispitivanja / liječenja su: 

• krvni podljev ili hematom na mjestu punkcije (1-5%)
• ozljeda srčanog tkiva i nakupljanje tekućine u srčanoj ovojnici (tamponada srca) <1%
• ozljeda jednjaka <0,1%
• moždani embolizam (moždani udar) <1%
• infekcija <1%
• smrtni ishod <0,1%

U slučaju da se komplikacija pojavi poduzeti ćemo sve mjere liječenja kako bi se rizik po Vaše zdravlje sveo na najmanju moguću mjeru. 

Uspješnost elektrofiziološkog liječenja ovisi o vrsti aritmije te prisutnosti strukturne promijenjenosti srca koja se prethodno može predvidjeti ultrazvukom srca. Kod supraventrikulskih tahikardija uspješnost liječenja nerijetko je veća od 95 posto, dok kod undulacije atrija ona iznosi oko 90 posto. Kod bolesnika s fibrilacijom atrija uspješnost nakon jedne ablacije varira između 50 i 80 posto te primarno ovisi o prisutnosti strukturne bolesti srca i trajanju aritmije. Kod ventrikulskih aritmija uspješnost liječenja ovisi o prisutnosti strukturne bolesti srca, a varira od oko 90% kod bolesnika bez pridružene strukturne bolesti, te 50-75% u bolesnika sa pridruženom strukturnom bolesti.

Za sva dodatna pitanja Vaš elektrofiziološki tim KB Merkur stoji vam na raspolaganju.